“Teza o navodnoj ‘relaksaciji’ u potpunom je neskladu sa stvarnošću i nema nikakvo uporište u realnosti”, rekao je Vahidin Preljević profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, javlja Anadolija.
On je kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Velika iluzija: Politički narativ ‘relaksacije'” rekao da je u kontekstu formiranja vlasti uočena tendencija prije svega kod predstavnika “osmorke” ili “trojke” da iznose tvrdnju kako se nova vlast formira u znaku relaksacije odnosa.
Prema njegovim riječima, ovu rečenicu ponovilo je nekoliko zagovornika te koalicije i, kako se vidi u napomenama, implicira tezu da su se promijenila dva predstavnika etnoseparatističkih politika, a to su njihove političke grupacije SNSD i HDZ. Rekao je da kreću novim putem koji neki analitičari i komentatori nazivaju proeuropskim.
“Mislim da tok događaja, sam proces formiranja vlasti zapravo pokazuje da je ta teza o navodnoj relaksaciji, promjeni politika u potpunom neskladu sa stvarnošću i pokazuje da ta teza nema nikakvo uporište u realnosti, ko što smo vidjeli posebno u slučaju (Milorada op.a.) Dodika on i dalje nastavlja u svom starom stilu”, rekao je Preljević.
Po njegovom mišljenju, to je vidljivo na primjeru protuustavnog donošenja Zakona o državnoj imovini i dodjeli odlikovanja ruskog predsjednika Vladimira Putina, uz proslavu 9. januara.
Naveo je da ga zanima rasvijetliti pozadinu te retorike o popuštanju, dakle koji je bio motiv “osmorke” da ustraje u tom diskursu iako bi mogli formirati vladu i bez njega, te da podupire tu tezu.
“Možda neke od razloga možemo naći i u samom toku pregovora pa i u sporazumu koji je potpisan između stranka ‘osmorke’ i HDZ-a i SNSD-a a u kojima očito nema gotovo ništa od onoga što su stranke ‘osmorke’, mahom građanske orijentacije, promovirale u predizbornoj kampanji. Nasuprot tome imamo barem u tragovima jako puno nagovještaja da će na bazi tog sporazuma i HDZ i SNSD i dalje slijediti svoju politiku i nastojati ostvariti svoje dugoročne političke ciljeve”, rekao je Preljević.
Ukazao je i na impliciranu dodatnu tezu, a to je da su čelnici SNSD-a i HDZ-a, Milorad Dodik i Dragan Čović, načelno konstruktivni političari i zapravo svih ovih godina odgovaraju na provokacije iz političkog Sarajeva. Separatistička politika na neki način predstavlja povratnu reakciju na ono što je upravo došlo iz političkog Sarajeva.
“Mislim da to predstavlja ne samo rehabilitaciju Milorada Dodika i Dragan Čović kao političara, nego što je puno problematičnije i rehabilitaciju ideologija koje oni zastupaju, predstavljaju i sprovode u BiH”, naglasio je Preljević.
Za njega je dodatni aspekt labave teze koji bi se pojavio bez provokacija da su sve njihove političke biografije na neki način retuširane, a njihova desetljeća politika opravdana.
“Time dolazimo do nove interpretacije prošlosti. Tako ispada da su probosanske strane sve ove godine griješile zato što su pružale otpor tim etnoeparatističkim politikama. Kao zaključak se nameće da bi bilo ispravno da se tim politikama popušta, da se time relaksiraju odnosi i da se stvori novi ambijent, kako se tvrdi u okruženju ‘osmorke’ odnosno ‘trojke’ u ‘kojem ćemo se fokusirati samo na teme o kojima se slažemo'”, naveo je Preljević.
Naglasio je da ovaj diskurs toliko odudara od stvarnosti, da dovodi do svojevrsnog šizofrenog stanja u kojem je javna riječ odvojena od stvarnosti, a to stvara suprotan efekt, odnosno lagodne odnose.
“Težište konflikta se prebacuje sa sukoba probosanske politike i etnoseparatističkih politika u samu probosansku politiku. Dakle, od tog antagonizma koji imamo dugi niz godina na sceni, s jedne strane probosanska, s druge strane etnoseparatistička politika, taj konflikt se sada koncentrira u samo srce probosanske politike”, rekao je Preljević.
Dodao je da trenutno postoji visok stepen radikalizacije probosanske politike, za sistem koji se u ovom kontekstu naziva režimom, gdje se jedna strana optužuje za kriminal i korupciju, što može dovesti do velikih sukoba unutar probosanske političke scene koji do sad nisu postojali.
