Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i njegov pravni tim razgovaraju s čelnicima političkih stranaka u BiH o uvođenju izbornog zakona, pa su gotovo svi došli protumačiti što se sprema u kuhinji OHR-a.
– Od eksperata OHR-a smo imali tezu kako se ne radi o odluci, već smjernicama na osnovu kojih će se kasnije donijeti odluka, dakle nije šija, nego vrat. Šta smo čuli o smjernicama – uvođenje cenzusa od tri posto za izbor delegata u Dom naroda iz pojedinih kantona, ali ne govorimo o tri posto pripadnika jednog naroda u tom kantonu, nego od ukupnog broja, što je gore, smatra Nermin Nikšić, lider SDP-a.
U objavljenom dokumentu stoji da će “jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko tri posto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH.”
– Također, kvota za izbor rukovodstva Federacije, za broj delegata jednog kluba naroda, diže se sa šest na osam, a onda se mijenja na način da je to taj famozni ustupak deblokade formiranja vlasti, pojašnjava Nikšić.
Zastupnik DF-a u Parlamentu BiH Zlatan Begić upitao je Schmidta “zar je ovaj teški aparthejd nedovoljan, pa biste ga Vi proširili, kršeći i sami Evropsku konvenciju, presude Evropskog suda i drugo pravo na snazi?”
Donedavno je visoki predstavnik bio OK i pozivan je na dalje korake, a sada bi se s njim trebala obračunati ulica, primjećuje Kožul
– Ne potcjenjujte gnjev poniženih, poštujte svoje obaveze pravne naravi, ogradite se od politika i poteza raznih evropskih predstavnika koji mešetare po BiH, kako biste povratili povjerenje građana BiH u evropske vrijednosti, te kako se i sami ne biste našli na strani historije beščašća, rekao je Begić, a DF potom najavio građanski otpor.
U saopćenju Inicijative: Moja adresa Srebrenica koje potpisuje Sadik Ahmetović, navedeno je da od pravednog rješenja za Srebrenicu zavisi stabilnost BiH.
– Naš prijedlog podrazumijeva da niti jedan narod ne može preglasati drugi u Srebrenici i time bismo uspostavili sistem koji će garantirati dogovor dva naroda, kao preduslov za opstanak i život Bošnjaka u Srebrenici, piše uz prijedlog izbornog rješenja za Srebrenicu.
Državni parlamentarac NiP-a Denis Zvizdić rekao je da bi, ukoliko bi Schmidt nametnuo odluku o popisu stanovništva, to značilo da bi svi Hrvati u USK bili lišeni pasivnog biračkog prava i da bi kasnije morali napustiti svoj kanton i iseliti se, recimo u ZHK, ukoliko žele biti birani u Skupštinu naroda BHF.
Schmidt zove jednog po jednog lidera da bi dogovorio ono što su on i njegovi već odlučili, smatra Hadžikadić
Oglasio se i Hrvatski narodni sabor BiH, navodeći da “javna haranga ima za cilj očuvati mogućnost da se nastavi realizacija pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu. Pri tome se pritiscima pokušava obeshrabriti međunarodnu administraciju angažiranu u BiH u namjeri da stabiliziraju odnose i spriječe eskalaciju. Očekujemo da sva rješenja budu pravedna, sukladna duhu i slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, s Ustavom definiranom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim razinama i imati ulogu u raspodjeli vlasti”.
Mladen Bošković, dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH (HDZBiH), za Oslobođenje kaže da se vraćanjem Federacije u okvire Ustava BiH konačno sprečavaju diskriminacija i majorizacija.
– Svjedoci smo kontinuirane histerije i straha koji svjesno izazivaju bošnjačke stranke. U takvom ozračju i održavanju statusa quo nastoje se dokinuti sva prava hrvatskog konstitutivnog naroda u ključnim tijelima vlasti. Unitaristička propaganda se ujedinila, tu nema lijevih i desnih, ističe Bošković napominjući da su pozivali na dogovor.
– Volja za konačnim rješenjem među bošnjačkim strankama nije postojala. Federacija BiH se mora vratiti u okvire Ustava BiH, jer u njoj leži ključ stabilnosti čitave BiH. Bez političke majorizacije i sustavne diskriminacije omogućava se njezin stabilan temelj za funkcionalnost. Bošnjačke političke stranke konačno moraju prihvatiti da radikalna agenda i atmosfera straha koju sada izazivaju ne vodi ničemu, rekao je.
Predrag Kožul, zastupnik HDZ-a, osvrnuo se na” licemjernost dvostrukih kriterija oko uloge OHR-a u histeričnim komentarima svih sarajevskih, bošnjačkih političkih predstavnika.”
– Mi smo načelno protiv nametnutih odluka. U sadašnjoj pravnoj i političkoj situaciji, kada smo iscrpili sve argumente u pregovorima, sa zanimanjem očekujemo i ovakvu reakciju i poteze međunarodne zajednice kojima pokušava razriješiti ono što su sami zakuhali dugogodišnjim neprincipijelnim djelovanjem, kaže nam Kožul.
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović poziva Schmidta da poštuje pravnu državu BiH i sukladno presudi Ustavnog suda po apelaciji Ljubić nametne izmjene Izbornog zakona.
– Smatram da je cenzus trebao biti pet posto, jer moramo shvatiti šta piše u presudi Ustavnog suda. Dom naroda nije dom kantona. To je Dom naroda gdje se štite vitalni interesi svih konstitutivnih naroda. Smatram da će, ako bude nametnuto po presudi Ustavnog suda, relaksirati odnose, kaže Cvitanović.
Nacrt dokumenta OHR-a predviđa dvije odluke, donošenje amandmana na Ustav Federacije BiH i amandmana na Izborni zakon. Uvodi se cenzus od tri posto u smislu delegiranja zastupnika u Dom naroda FBiH.
– Izmjena i dopuna kataloga vitalnog nacionalnog interesa ukidanjem odredbe o “bilo kojem drugom pitanju” koji se tretira kao VNI, ako to tvrdi dvije trećine bilo kojeg etničkog kluba, stoji u dokumentu.
Piše i to da, “što se tiče imenovanja predsjednika i potpredsjednika FBiH, izmjene također uvode različite zahtjeve za većinu u svakom klubu, kao i prateći mehanizam ako se potrebna većina ne postigne u određenom roku”.
Sudije u Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa birat će sudije Ustavnog suda FBiH.
– Urediti proceduru imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH uvođenjem roka i mehanizma za sprečavanje zastoja u slučaju neuspjeha predsjednika i dva potpredsjednika da nastave sa imenovanjem, ovlašćujući Dom naroda FBiH da imenuje sudije sa rang-liste VSTV-a, dio je dokumenta.
Uvodi se hitno rješavanje pitanja imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH u zadanom roku i propisanom postupku.
Uvode se i odredbe koje pojašnjavaju podjelu ključnih funkcija između konstitutivnih naroda i Ostalih.
I što je najvažnije – sprečava se blokada Federacije.
