U Mostaru su nedavno počeli radovi na obnovi zgrade Vojnog muzeja 1. Pješačke pukovnije OS BiH u kasarni ‘”Stanislav Baja Kraljević” na mostarskom Heliodromu. Kontroverznu instituciju koja se gradi na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake, financira državni budžet Republike Hrvatske.
Prema svemu sudeći, nisu tačne informacije da se gradnja muzeja HVO-a na Heliodromu u Mostaru financira donacijom. Prava je istina da se ta kontroverzna institucija, koja se gradi upravo na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake, financira iz državnog budžeta Republike Hrvatske.
Tu informaciju, koja će dodatno opteretiti ionako teško narušene odnose Hrvatske i BiH, hrvatskom sedmičniku Nacional je protekle sedmice potvrdilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Saopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja prenosimo u cjelosti:
“Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu. Temeljem javnog poziva podržavaju se inicijative udruga iz Domovinskog rata i jedinica lokalne samouprave, a kroz javni poziv mogu biti sufinancirana i do tri spomen-obilježja na području Bosne i Hercegovine. Na Javni poziv objavljen u 2022. godini prijavila se Udruga nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Bosne i Hercegovine, uz suglasnost Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata HVO HB-a, HVIDRA-e HVO HB-a, Zajednice županijskih zajednica udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu HVO HB Mostar te Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata BiH, sa zahtjevom za sufinanciranje izgradnje muzeja HVO-a na lokaciji vojarna ‘Stanislav Baja Kraljević’ u naselju Rodoč kod Mostara. Zahtjevu za sufinanciranje priloženi su, između ostalog, projektna dokumentacija čiju je izradu financiralo Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i Memorandum o razumijevanju i suradnji između Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a FBiH i Ministarstva obrane BiH o suradnji na različitim područjima od interesa, među kojima i muzejske djelatnosti. Ugovor o sufinanciranju potpisan je 21. prosinca 2022., uz iste uvjete i financijska osiguranja koja se primjenjuju kod sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanih uz Domovinski rat u Republici Hrvatskoj.”
Dakle, “donacija” je zapravo novac poreznih obveznika hrvatske države. Sudeći po dosadašnjim reakcijama bosanskohercegovačkih udruga logoraša HVO-a na vijest o početku izgradnje muzeja HVO-a na mjestu nekadašnjeg logora za Bošnjake, ova informacija samo će zaoštriti odnose između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.
Pritom, međutim, ne treba izgubiti iz vida još jednu važnu okolnost: gradnju muzeja na mjestu nekadašnjeg logora odobrile su bivša i sadašnja vlast Bosne i Hercegovine, uključujući i sadašnjeg ministra obrane BiH. i Hercegovine, Zukan Helez.
Podsjetimo, zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić tada je istaknuo kako će “vojni muzej biti jamstvo da će se povijesna uloga i značaj postrojbi HVO-a i dalje evocirati i prenositi budućim generacijama”.
Problem je, međutim, što će muzej HVO-a, sudeći prema tvrdnjama bivših logoraša, biti u istoj zgradi u kojoj je od 1992. do 1994. bila komanda, ali i ćelije logora HVO za Bošnjake, koji ima svoje ime – Heliodrom – dobiveno po ovoj bivšoj bazi JNA.
Nekoliko dana kasnije reagiralo je Udruženje logoraša Stolac. “Graditi muzej na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora Heliodrom, gdje je bio Centralni zatvor, vojsci koja je organizirala taj zločin, direktno je pljuvanje u lice žrtvama i njihovim obiteljima. Ovo predstavlja silovanje istine i umjesto pokajanja za ‘udruženi zločinački pothvat’, zločini u koncentracijskim logorima pod političkom vlašću HDZ-a BiH danas se veličaju”, kazali su iz te udruge i dodali kako je “posebno sramna i uloga Ministarstva odbrane naše države koja će sufinancirati ovu civilizacijsku sramotu”.
Prema tvrdnjama bivših logoraša, muzej HVO-a bit će u upravnoj zgradi kompleksa kasarne, u kojoj je od 1992. do 1994. bilo zapovjedništvo logora Heliodrom. Muzejsku postavu činit će zbirke naoružanja, tehničko-tvarnih sredstava, uniformi, ratnih zastava i amblema, dokumentarne građe, audiozapisa i videozapisa, s kulturno-povijesnom zbirkom, zbirkom nakladništva i hemerotekom te izložbom fotografija i sredstava veze, posebnih te novijih događaja, kao i spomen-sobom poginulim pripadnicima HVO-a.
Mediji su prenijeli i stav da će muzej HVO-a biti važan i zato što će “kroz kulturni turizam ponuditi vrijedne povijesne izloške usmjerene na obogaćivanje identiteta”, ali i da će “pomoći da se evociraju uspomene na dane ponosa i slave”.
Međutim, nigdje se ne govori, hoće li muzej HVO-a na Heliodromu prikazati dio ratne povijesti HVO-a u kojemu je ratovao s Armijom BiH 1993. i 1994. godine i deportirao Bošnjake u logore kakav je bio na mjestu budućeg muzeja?
Prema podacima iz presude Haškog tribunala, Heliodrom je osnovan 3. septembra 1992. godine rješenjem ministra odbrane Brune Stojića kao “centralni vojni zatvor za područje Herceg-Bosne” u bivšoj kasarni JNA nekoliko kilometara južno od Mostara. U tom zatvoru istovremeno je bilo zatvoreno i po šest hiljada ljudi.
Sistematska hapšenja Bošnjaka HVO je proveo od maja do jula 1993. Zatvarani su bili muškarci civili, “mlađi od 15 i stariji od 60 godina”, žene i djeca. Heliodrom je bio poprište divljačkog nasilja. Sudije Haškog tribunala zaključili su da su pripadnici Vojne policije HVO-a, od maja 1993. do aprila 1994., “redovno i teško premlaćivali logoraše na Heliodromu raznim predmetima, nekad i po nekoliko sati, sve dok žrtva ne bi izgubila svijest, vrijeđali ih, prijetili im i ponižavali ih.
Ako je suditi prema dosad objavljenim informacijama, ništa od toga neće biti spomenuto u muzeju HVO-a koji financiraju i grade Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Nadležni izbjegavaju otvoreno govoriti o projektu, a neslužbene informacije sugeriraju da će ta institucija, umjesto muzeja, zapravo biti antimuzej, mjesto poricanja, prikrivanja, manipulacije, zaborava i, što je možda najvažnije, revizije historije.
