Automatska skica

Michael Roth, državni sekretar za europske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, završio je višednevni oproštajni posjet Bosni i Hercegovini.

Roth će polovinom iduće sedmice, kao i svi sadašnji članovi njemačke vlade, napustiti dosadašnje pozicije, koje će onda preuzeti članovi kabineta novog kancelara Olafa Scholza. Roth se na kraju posjete susreo s grupom bosanskohercegovačkih novinara te je komentarisao aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini.

“Ova destruktivna politika podjela, secesije, bojkota, blokada institucija je neprihvatljiva. Ko to čini, on čini grijeh prema budućnosti i EU-perspektivi ove zemlje. Ni Njemačka ni EU neće sjediti skršenih ruku. To sam poručio i dao do znanja svima s kojima sam razgovarao. Ovo se mora prekinuti. Na raspolaganju nam stoje brojni alati, opcije pa i sankcije, iskoristit ćemo ih ako budemo morali. Ovdje se ne radi samo o gospodinu Dodiku. Stekao sam utisak da su brojni zadovoljni situacijom statusa quo koji ide na političku i ekonomsku korist njima”, kazao je Roth, javlja N1.

Novinari su se pitali jesu li sankcije još uvijek na stolu i mogu li se dogovoriti unutar EU ili će države članice ići same.

“Sankcije su jedna mogućnost. Za to je potrebna saglasnost. To nije jednostavno, ali ovi alati u EU postoje i redovito se koriste. Moja vlada radi intenzivno s drugim partnerima da se nastavi proces proširenje kada su u pitanju Sjeverna Makedonija i Albanija i da se nastave pregovori s njima. Nadamo da će s novom vladom Bugarske biti okončana ta blokada i da će biti postignut dogovor unutar Evropske unije. Razumijem razočarenje i ljudi u BiH s tim što se stvara dojam da Evropska unija nije ispunila ono što je obećala. Razočarenje u EU nikako ne bi trebalo biti razlog da političari u BiH ne ispune 14 prioriteta i moja poruka im je da počnu ispunjavati ovo što prije”, poruka je Rotha.

Posljednjih dana govori se o mogućnosti dolaska ruskih i NATO trupa u Bosnu i Hercegovinu. Njemački zvaničnik smatra da Bosni i Hercegovini trenutno nisu potrebne takve trupe.

“Bosni i Hercegovini nisu sigurno potrebne dodatne trupe. Bosna i Hercegovina ima svoje oružane snage. A, ono što je potrebno Bosni i Hercegovini to je aktivno civilno društvo, podrška civilnom društvu i podrška diplomatije. Zemlji je potrebna EU. BiH treba biti zemlja u kojoj će biti vladavina prava, više radnih mjesta, prostor u kojem će biti mjesta za pomirenje i gdje će se voditi pošten suživot bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost”, poručuje Roth.

Proteklih dana razgovaralo se o još jednoj važnoj temi, a to su izmjene izbornog zakona koje bi, prema Rothovim riječima, trebale obuhvatiti šire krugove društva, ali i primjene u Bosni i Hercegovini, vrlo nepopularnog modela glasanja.

“Kada je u pitanju izborni zakona u Bosni i Hercegovini potrebno je da budu uključeni svi i opozicija i civilno društvo. Računa se svaki glas svakog građanina, bez obzira na etničko podrijetlo. Princip ‘jedan čovjek, jedan glas’ je najviši doseg demokratije, potrebno je da se izvrši reforma Izbornog zakona, ali i da izbori budu transparentni i slobodni, da se izbjegne lažiranje glasova. Reforma Ustava bi također trebala pratiti razvoj i promjene koje se dešavaju u zemlji”, zaključio je Michael Roth.

U pratnji Rotha u Sarajevu je bio i novoizabrani zastupnik u Bundestag Adis Ahmetović koji će biti samo jedan od nekoliko zastupnika porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji će učestvovati u radu novog saziva njemačkog parlamenta.