Rusija je uvjerena da normalizacija situacije u Bosni i Hercegovini treba biti dio unutarnjeg dijaloga, striktno utemeljenog na Daytonskom mirovnom sporazumu, te da treba zatvoriti protektorat – Kancelariju visokog predstavnika (OHR), rekao je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.
“Treba da se zatvori, neumjesno u sadašnjim uslovima, protektoratno prisustvo, Kancelarija visokog predstavnika u BiH. Taj pristup, prema našem mišljenju, potpuno odgovara interesima naših zemalja, kao i zadacima jačanja bezbjednosti i stabilnosti na Balkanu i u cijeloj Evropi”, istakao je Bocan-Harčenko.
U autorskom tekstu za beogradsku “Politiku” u povodu 220 godina ruske diplomacije, Bocan-Kharchenko je istakao da će Rusija nastaviti blisko surađivati sa Srbijom na Kosovu i Metohiji radi obezbjeđenja zakonitih interesa Beograda, garantovanih u Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
“Na tom temelju, bez povlađivanja kosovskim Albancima, treba da se grade, uz posredovanje EU, pregovori između Beograda i Prištine” naglasio je Bocan-Harčenko.
Napomenuo je da bi Priština trebala implementirati sve dosadašnje dogovore, posebno o stvaranju zajednice srpskih općina, te prestati pokušavati pripremati model koji osigurava prava Srba, njegov sadržaj.
Bocan-Kharchenko je rekao da Moskva cijeni to što u Beogradu dijeli svoju viziju ključnih međunarodnih pitanja, kao i nastavak razvoja prijateljstva i povjerenja između Rusije i Srbije, unapređenje strateškog partnerstva i dijaloga na najvišoj razini.
Što se tiče drugih tema, rekao je da je strateški prioritet Rusije stvaranje “Velikog euroazijskog partnerstva” od Lisabona do Vladivostoka, kao i predanost Moskve političkom rješenju sukoba i poštivanju svih statuta UN-a, međunarodnog prava i centralnu ulogu UN.
Bocan-Kharchenko je rekao da je Rusija s istomišljenicima odlučna poboljšati međunarodnu situaciju i snažno se usprotivila pokušajima Zapada da zamijeni međunarodno pravo nekim “poretkom zasnovanim na pravilima”, a UN “klubovima za izabrane”, čije je djelovanje usredsređeno na ultraliberalnu agendu.
On je dodao da Rusija podržava političko rješavanje sukoba, uključujući i unutarukrajinsku krizu, kao i ujedinjenje međunarodnih napora u sprečavanju prekograničnih izazova i prijetnji, te istakao potrebu za formiranjem nove “bezbjednosne jednačine”, koja bi uzimala u obzir sve međusobno povezane faktore strateške stabilnosti.
Rusija, napomenuo je on, insistira na obezbjeđenju preciznih, sigurnih, pravno obavezujućih garancija bezbjednosti na evropskom kontinentu, na osnovu principa “nedjeljivosti bezbjednosti”, utvrđenog u Povelji za evropsku bezbjednost iz Istanbula 1999. godine.
Bocan-Harčenko je naveo da je riječ o o tri zahtjeva – neširenju NATO-a na istok, nerazmještanju udarnih naoružanja pored ruske zapadne granice i povratku konfiguracije snaga i infrastrukture NATO-a na položaj iz 1997. godine.
