Visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona najkasnije do 15. septembra, doznaje Istraga.ba. No, to ne znači da će Schmidt uspjeti ostvariti svoj plan, jer još uvijek nije dobio potporu članica EU, pa tako ni svoje rodne Njemačke. Sjedinjene Države, Britanija i Japan u međuvremenu inzistiraju da Schmidt upotrijebi bonske ovlasti između 5. i 15. septembra.
Portal klix.ba u četvrtak je objavio da je Schmidt započeo novi krug konzultacija, a Slobodna Bosna i NAP pišu da su na konzultacije već došli predstavnici SDP-a, SBB-a i NiP-a.
U petak je, prema Anketi, na redu Naša stranka. Edin Forto i Damir Arnaut će u 12.30 sati posjetiti zgradu OHR-a, gdje se očekuju konsultacije sa stručnjacima OHR-a u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.
Ali to nije sve. Christian Schmidt promijenio je taktiku. Visoki predstavnik je počeo organizirati sastanke i večere s direktorima, novinarima i drugim dužnosnicima, gdje od njih traži podršku i ideje za nametanje izmjena izbornog zakona.
“Posljednja takva večera bila je proteklog vikenda, kada je Christian Schmidt pozvao advokata Nedima Ademovića, redatelje Jasmilu Žbanić i Harisa Pašovića, te novinarke Aidu Čerkez i Dušku Jurišić”, navodi izvor Istrage iz OHR-a.
Međutim, za to vrijeme visoki predstavnik nije naišao na odobravanje svojih postupaka. Sugovornicima je potvrdio da su “promjene koje su iznesene u javnost” stvarne. To znači da je OHR 19. jula ove godine namjeravao izmijeniti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije i izbor predsjednik ovog entiteta. Međutim, Christian Schmidt je odustao od prvobitne namjere da se uvede cenzus od tri posto pri delegiranju delegata u Dom naroda FBiH.
“Ali OHR nije odustao od namjere izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH”, kaže izvor OHR-a za istragu.
Danas se, pak, razmatraju nešto drugačije verzije izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Definitivno se odustalo od cenzusa od tri posto. Međutim, Christian Schmidt i dio međunarodne zajednice nisu odustali od promjene načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Ukoliko dođe do upotrebe Bonskih ovlasti, OHR bi nametnuo odredbu kojom se propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH potrebno osam potpisa u svakom od klubova tri konstitutivna naroda Doma naroda FBiH. Istina, postoji i druga verzija koja bi propisivala sedam potpisa”, rekao je jedan od diplomatskih izvora.
U Ustavu FBiH trenutno stoji da je za imenovanje predsjednika FBiH potrebno prikupiti najmanje šest potpisa iz tri kluba konstitutivnih naroda. Ako bi Schmidt povećao broj potpisa na sedam ili osam, to bi značilo da je HDZ BiH ponovno nezaobilazan partner vlasti kako u Federaciji BiH tako i na razini BiH. Jer, kako je već objavilo Oslobođenje, pet kantona u kojima stranka Dragana Čovića nije dominantna daje samo pet hrvatskih izaslanika u Dom naroda FBiH. Nakon objave stranačkih lista otvorila se mogućnost da se iz SBK-a bira i izaslanik hrvatskog naroda koji nije pod kontrolom HDZ-a Bosne i Hercegovine. To bi značilo da bi probosanske stranke u Domu naroda FBiH mogle imati šest izaslanika u Klubu Hrvata, koliko ih je, prema sadašnjim odredbama Ustava FBiH, potrebno za izbor predsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda. Ali, kako bi prikrio svoje prave namjere, Schmidt planira “pojačati” Klub ostalih u Domu naroda FBiH. Ovaj klub trenutno ima sedam delegata. Trenutno se razmatraju dvije opcije. Prva – da se poveća broj izaslanika s liste Ostalih, a drugi – da se Klubu ostalih omogući da postavlja pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa sukladno katalogu navedenom u Ustavu FBiH.
Kada bi nametnuo takve izmjene, Schmidt zapravo ne bi primijenio nijednu presudu, pa tako ni presude po apelacijama Boža Ljubića i Željka Komšića, kojima je Ustavni sud BiH odbacio odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, po čemu je. Jedino što bi visoki predstavnik učinio u ovom slučaju bilo bi jačanje pozicije HDZ-a BiH.
