Schmidt u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a: Spriječio sam prekomjernu zastupljenost konstitutivnih naroda

Visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je svoje šestomjesečno izvješće o Bosni i Hercegovini Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

U izvješću u posjedu portala Istraga.ba Schmidt ističe kako mu je ovo treće redovno izvješće glavnom tajniku Ujedinjenih naroda od preuzimanja dužnosti 1. augusta 2021. godine.

“Izvještajnim periodom domiriali su Opći izbori održani 2. oktobra 2022. godine. Političke stranke i nadležne institucije fokusirale na pripremu izbornog procesa, na žalost djelimično dovodeći u pitanje i blokiranje finansiranje izbora, kao i registraciju političkih stranaka, kandidata i predizborne kampanje”, istakao je Schmidt.

U nastavku je opisao aktivnosti koje je predvodio.

“Moje aktivnosti su bile dvostruke: prvo, da garantiram građanima BiH da mogu iskoristiti svoje osnovno ustavno pravo da biraju svoje predstavnike, i drugo, da obezbijedim da volja birača bude implementirana nakon izbora.Koristeći prava koja su mi povjerena aneksom 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, i vodeći računa o važnoj ulzi koju izbori igraju u budućnosti BiH, nametnuo sam amandmane na Izborni zakon BiH 27. jula kako bi on bio više u skladu sa međunarodnim standardima i dorbim praksama. Moja intervencija je vođena potrebom da se spriječe izborne krađe te da se poboljša transparentnost i mnogo se oslanjala na zakonodavna rješenja koja su se već nalazila u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dao sam Centralnoj izbornoj komisiji instrumente kojima može sankcionisati povredu ponašanja tokom predizborne kampanje”, naglasio je Schmidt.

Dodao je kako su na Općim izborima učestvovali 90 stranaka, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata.

“Izlaznost glasača je bila negdje oko 50 posto, što je četiri posto manje nego na izborima 2018. godine. U entitetu Republika Srpska, vladajuća stranka SNSD je stvorila atmosferu u kojoj su kritičari vlasti i opozicija često označavani kao izdajnici i strani agenti. Kompromitirajući video materijal i dokumentacija su korišteni protiv političkih oponenata u entitetu Federacija BiH gdje je predizborna kampanja bila poprilično tiha, iako se polarizacija između Bošnjaka i Hrvata povećala”, opisao je visoki predstavnik.

U šestoj tački izvještaja objasnio je ko su nova-stara imena na funkcijama članova državnog Predsjendištva.

“Mnogi posmatrači smatraju poraz Bakira Izetbegovića na izborima, lidera dominantno bošnjačke političke stranke SDA kao najveće iznenađenje. Zbog nemogućnosti da se postigne dijalog oko pitanja izmjena izbornog zakona, i iz straha da će formiranje vlasti ponovno biti blokirano nakon izbora, nametnuo sam 2. oktobra amandmane na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH. Ovaj takozvani ‘paket funkcionalnosti’ sadrži niz mjera koje omogućavaju brzo formiranje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti nakon izbora. Poštujući izbornu volju glasača, odluku sam objavio nakon zatvaranja biračkih mjesta i prije objave prvih preliminarnih rezultata. Niti jedna od odluka ne utječe na brojanje glasova. Povećao sam Dom naroda FBiH kako bi se omogućila raspodjela delegata koja služi kao korektivni faktor tome da predstavnici konstitutivnih naroda budu prekomjerno zastupljeni, ali također i da se dozvoli, po prvi put, da Ostali iz svih kantona budu zastupljeni u Domu naroda”, objasnio je Schmidt.

Opisao je Schmidt i njegova nastojanja da se imenuju sudije Ustavnog suda Federacije BiH što je nedavno i učinjeno.

“U izvještajnom periodu, vlasti Republike Srpske pokušale su potkopati institucije BIH onemogućavajući njihov rad i donošenje odluka, kao i iznoseći tvrdnje o ustavnim i pravnim kompetencijama države za RS. Ovakve aktivnosti često je pratila i secesionistička retorika. Član predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik nastavio je da dovodi u pitanje osnove Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je u Schmidtovom izvještaju.

Visoki predstavnik je u svom izvještaju podsjetio i na izjavu Bakira Izetbegovića, lidera SDA o “probrojavanju” te na “izjave hrvatskih zvaničnika kojima se negira teritorijalni integritet”.

“Međutim, 10. oktobra u pismu međunarodnoj zajednici, Dragan Čović je potvrdio da ‘Hrvatski narodni sabor BiH’ ostaje privržen suverenitetu, teritorijalnom i institucionalnom integritetu BiH”, napisao je Schmidt u izvještaju UN-ovom Vijeću sigurnosti.