Nije rijedak slučaj da se termin “bosanski jezik” sreće i izvan granica Bosne i Hercegovine. Bosanskom jeziku se davao ravnopravan tretman u porodici slavenskih jezika. Tako se sreće naziv bosanski za jezik već kod gramatike pisca s kraja XIV i XV stoljeća, Konstantina Filozofa.
Konstantin je bio poznati bugarski filozof, književnik i biograf srednjeg vijeka. U svome najpoznatijem spisu “Skazanie izjavljenno o pismeneh”, koji je nastao između 1423. i 1426. godine, Konstantin uporedo sa bugarskim, srpskim, slovenskim, češkim i hrvatskim jezikom spominje (na trećem mjestu) i bosanski jezik. Propašću Bugarske 1393. godine prebjegao je u srednjovjekovnu Srbiju, na dvor Stefana Lazarevića gdje se bavio proučavanjem gramatike i pravopisa.
