Europa nema jasan odgovor na glavne geopolitičke izazove, a zemlje Zapadnog Balkana njegov su najranjiviji dio, što je otvorilo vrata utjecaju drugih sila, osobito Rusije i Kine.
Zemlje Zapadnog Balkana, koje su sukobljenje i nesinhronizirane, izložene su daljnjem riziku od globalnih problema, onih koji će dominirati u 21. stoljeću.
“Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, treba spomenuti rizike koji se odnose na regionalne konflikte – velike ideologije tipa ‘srpski svet’ su nastavak geopolitičke igre prisvajanja tuđih teritorija u susjedstvu, i pravljenja problema susjedima. Dokaz da je to već počelo su nedavna događanja u Crnoj Gori”, rekao je Anđelko Milardović, politolog i sociolog sa Instituta za europske i globalizacijske studije u Splitu, podsjećajući na ustoličenje Srpske pravoslavne crkve mitropolita Amfilohija početkom septembra u crnogorskoj historijskoj i kulturnoj prijestolnici Cetinju, koje je provedeno uz pomoć jakih policijskih snaga, uprkos protivljenju više hiljada Crnogoraca.
No, kako je rekao Milardović, u porastu su i rizici koji se više ne fokusiraju na jednu lokaciju, već postaju globalni, a oslabljena društva neće moći odgovoriti na te izazove niti se s njima vrlo teško nositi.
S obzirom na globalne rizike 21. stoljeća, Milardović predviđa pandemiju virusa, klimatske promjene, koje mogu uzrokovati nestašicu hrane, nestašicu vode, energetske sukobe i klimatske promjene, zasigurno će sve više podržavati prisilnu migraciju ljudi. Niti isključuje različite oblike terorizma.
“Postoji i tip globalnog rizika koji se odnosi na kibernetičku sigurnost, jer mi u dobra nove moderne imamo dvije stvarnosti, to jeste ovu klasičnu stvarnost, i drugu stvarnost koja je prebećana u polje kibernetičke nepreglednosti. Jednostavnije, imamo posla sa dvije geografije: fizička, stvarna geografija, i virtualna, koja je teška kontrolirana”.
Balkan je ranjiv i neorganiziran
Milardović i skupina drugih stručnjaka iz Hrvatske, Srbije i Francuske govorili su ove sedmice u Zagrebu na Prvom međunarodnom geopolitičkom forumu o geopolitičkim rizicima u globalnom društvu 21. stoljeća. Tribinu su organizirale četiri znanstvene institucije iz Hrvatske: Institut za europske studije globalizacije Split – Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Centar za odbrambene i strateške studije “Janko Bobetko” iz Zagreba i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu.
Za stručnjake sa ovog sastanka, geopolitički trendovi i pregrupiranje ekonomskog utjecaja i političke moći stvarnost su i nešto što će utjecati na sve zemlje svijeta, pa bi Europa morala donijeti prave strateške odluke.
Na pitanje da li će zapadnobalkanske zemlje, na istoku Evropske unije, zarobljene u nekoj vrsti zamrznutog konflikta, u rascjepu između velikih sila sa istoka i Evropske unije za zapada u jednom trenutku biti zaboravljene od Evropske unije, i u kontekstu finansiranja i u kontekstu potencijalnih sigurnosnih izazova, Krševan Antun Dujmović sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) kaže da ni sama Evropska unija nema jasan odgovor o tome kako odgovoriti na velike geopolitičke izazove, uključujući ekspanziju kineskog i ruskog utjecaja u zemljama Zapadnog Balkana.
On je rekao da je prošle godine EU postigla “Comprehensive Agreement on Investment” sa Kinom, a s druge strane EU je Kini uvela sankcije zbog Ujgura, etničkih muslimana na sjeveru zemlje zbog kojih Peking trpi kritike i sankcije zapadnih zemlja, zbog nasilničkog odnosa prema toj manjini, koji uključuju zatvaranje u logore i prisilan rad.
“Tokom korona krize imali ste kinesku COVID diplomaciju – tu [u zemlje Zapadnog Balkana] su dolazili kineski avioni [dopremali opremu i cjepiva], dok je Evropska unija kasnila. Srbija je bila puna plakata – hvala brate Xi […] Imate situaciju gdje Ruska Federacija donira plin gradu Beogradu, koji je četvrtina Srbije, i njihova [srbijanska] politička elita je usko vezana uz politiku u Kremlju […] Kinezi zavrašavaju željezničku prugu između Beograda i Budimpešte. Evropa jednostavno na sve to nema odgovor”.
Dujmović zbog svega dvoji da li su zemlje na Zapadnom Balkanu sada uopće i spremane pridruži se Evropskoj uniji.
“Jer, ako je Crna Gora najnaprednija u pregovorima sa Evropskom unijom, imaju najviše zatvorenih poglavlja, a vidje smo šta se dešavalo prije tri tjedna [ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve u historijskoj prijestolnici Crne Gore na Cetinju], onda o čemu mi govorimo”.
