Američki ambasador u Bosni i Hercegovini Eric Nelson poručio je danas kako bi sada svima u toj zemlji trebalo biti jasno da su djelomične promjene ustava, reforma izbornog zakonodavstva te privredne reforme i jačanje vladavine prava prioriteti na kojima inzistira administracija predsjednika Joea Bidena.
Nakon što je ranije ovog tjedna o tome posebnim pismom članove Predsjedništva BiH izvijestio američki državni tajnik Antony Blinken, ambasador Nelson je u intervjuu koji je u subotu objavio sarajevski “Dnevni avaz” potvrdio kako su to nove vanjskopolitičke odrednice američke administracije u odnosu na BiH, a istodobno je pojasnio kako su se prevarili oni koji, primjerice, očekuju da će Washington pristati na zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) ili na to da članovi Centralne izborne komisije (CIK) ne budu uključeni u proces izmjena izbornog zakona.
SAD smatra da 2021. predstavlja veliku priliku jer nije izborna godina. Ako pokušamo riješiti sve odjednom, vjerovatno nećemo uspjeti. Ne smijemo odmah težiti ka savršenim rješenjima. Kao što je državni tajnik rekao, fokus je na ograničenim promjenama ustava, izbornoga zakona, privrednim reformama, ali i jačanju vladavine prava”, kazao je Nelson.
Pojasnio je kako se sve to može obaviti imajući u vidu načela Daytonskog sporazuma koji BiH definira kao suverenu zemlju s teritorijalnim integritetom i multinacionalnu država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, piše Hayat.
“To je konstanta”, kazao je američki ambasador.
Nakon što je državni tajnik Blinken u pismu članovima Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, Željku Komšiću i Šefiku Džaferoviću definirao kako će se Bidenova administracija odnositi prema BiH pozvavši ih da baš njih trojica budu lideri u provedbi reformi, ključni političari u toj zemlji počeli su se utrkivati u ocjenama kako baš oni sve to zagovaraju, ali su pritom isticali samo ono što njima odgovara.
Dodik: Ovo je udarac po nosu bošnjačkim političarima
Dodik je ustvrdio kako je najvažnije to što u pismu piše da neće biti nekog Daytona II pa je to opisao kao “udarac po nosu” bošnjačkim političarima koji su očekivali radikalne poteze nakon smjene u Bijeloj kući.
Rečeno je (u pismu) da SAD ili Zapad ništa neće mijenjati, nego da to trebaju napraviti lideri u BiH, što je logično”, izjavio je Dodik koji uporno traži da se odmah zatvori OHR i time ukine svaka mogućnost izravne intervencije međunarodne zajednice u slučaju drastičnog pogoršanja stanja.
Ambasador Nelson je sada poručio Dodiku neka na to ne računa.
Mi podržavamo kontinuitet i učinkovitost visokog predstavnika koji će biti sposoban provesti svoj mandat i ostvariti rezultate koje Vijeće za provedbu mira (PIC) od njega očekuje. Znači, visoki predstavnik koji ima ovlasti, koji je angažiran da govori tko su odgovorni i da pomogne ovoj zemlji”, bio je jasan Nelson.
Čović: Ovo se savršeno nadovezuje na ono što mi govorimo
Iako Blinken njemu nije pisao, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je sadržaj pisma također pozdravio uz tvrdnju kako se ono “savršeno nadovezuje” na ono što on i drugi predstavnici hrvatskog naroda koje on smatra legitimnima duže vrijeme govore.
Provedbom ključnih odredbi u predmetima ‘Ljubić’ i ‘Sejdić i Finci’ mi započinjemo novu eru europske Bosne i Hercegovine”, izjavio je Čović. No Blinken je u svom pismu izravno pozvao na ograničene promjene ustava kako bi se mijenjao izborni zakon za što je Čović ranije tvrdio kako to nije potrebno, a Nelson je sada kazao kako će u sve morati biti uključeni i članovi CIK-a što Čović i njegova stranka odbijaju smatrajući kako je dio članova tog tijela izabran protuzakonito.
Kako možete unaprijediti izborni proces i promijeniti izborni zakon ako ne uključite SIP. Mi to smatramo jako bitnim. Sve stranke trebaju učestvovati. Uvjet Amerike je da sve promjene ustava ili izbornog zakona moraju biti korak naprijed. Nismo ovdje da bismo podržavali promjene koje vode zemlju unatrag”, kazao je Nelson.
Džaferović: Ovo je ohrabrujuće, posebice zbog jedne rečenice
Unatoč činjenici da od radikalne intervencije SAD-a u BiH neće biti ništa i Šefik Džaferović je pismo Blinkena nazvao ohrabrujućim, posebice zbog rečenice u kojoj je naveo kako “Dayton nije uklesan u kamen” odnosno kako su ustavne promjene nužne da bi se uklonile diskriminacije i osigurao napredak zemlje.
To što je Blinken pisao državnom vrhu, a ne stranačkim liderima Džaferović je ocijenio kao “jasnu poruka svima koji su pokušavali zaobilaziti Predsjedništvo i nametnuti koncepte u kojima se na BiH gleda kao na jednostavan zbroj triju naroda”.