U razgovoru za podgoričku Pobjedu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je NATO opredijeljen da pomogne balkanskim zemljama da provedu reforme za dobrobit svojih građana, ali da to nije lak put.
Dodao je da je za to potrebna stvarna predanost i stvarni napredak u reformama i pomirenju, ali da je moguće, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Stoga je pozvao sve čelnike u regiji da pokažu svoju predanost reformi i pomirenju.
Stoltenbergov drugi mandat na mjestu glavnog tajnika Saveza završava u septembru ove godine. U proteklih sedam godina pod NATO-om, Savez je dobio dvije nove članice, ali se također suočio s novim sigurnosnim izazovima.
Stoga će se NATO, kaže Stoltenberg, nastaviti prilagođavati sve nepredvidivijem i kompetitivnijem svijetu kroz zajedničko djelovanje saveznika.
“Zapadni Balkan je prešao dug put od sukoba 1990-ih, ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka. NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu”, rekao je Stoltenberg za Pobjedu.
Saradnja sa Evropskom unijom ostaje od suštinskog značaja i nastavit će da rade zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama.
“Što se tiče Bosne i Hercegovine, njene jedinstvene strukture su važne za stabilnost zemlje, posebno Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji. Kao što sam rekao prošle godine, kada smo obilježavali 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma – jedno od najznačajnijih dostignuća bilo je stvaranje Zajedničkih oružanih snaga. Na kraju rata bilo je više od 400.000 vojnika, gorko podijeljenih između tri vojske. Danas postoji jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim lancem komandovanja”, rekao je.
Prema njegovim riječima, “svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine”.
“To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost. Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija. Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija”, naglasio je šef NATO-a.
Upitan je ima li NATO mehanizme za sprečavanje dodatnih tenzija, osim kroz već poznate – misiju KFOR-a i kroz saradnju sa Oružanim snagama u Bosni i Hercegovini.
“NATO je jedini transatlantski forum za konsultacije i odluke o svim pitanjima koja utiču na našu zajedničku bezbjednost. Upravljanje krizama jeste i bit će jedan od naših osnovnih zadataka. Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu su važni za NATO. To je ponovo potvrđeno na našem samitu u Briselu i tokom našeg posljednjeg sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Rigi”, odgovorio je.
