Dužnosnici EU okupljeni oko Vijeća za vanjske poslove Europske unije zasjedat će krajem mjeseca kako bi razgovarali o brojnim političkim i sigurnosnim pitanjima koja trenutno utječu na europsku sigurnost i situaciju u svakoj zemlji.
Iako se očekuje da će tema razgovora biti uglavnom Ukrajina i situacija u istočnoj Europi i Kavkazu, ministri vanjskih poslova zemalja članica EU trebali bi na dnevni red ponovno uključiti Bosnu i Hercegovinu i aktualnu političku krizu u našoj zemlji.
Konkretno, europski dužnosnici trebali bi ponovno razgovarati o uvođenju sankcija dužnosnicima RS-a, uglavnom Miloradu Dodiku, kojeg su osudili ministri mnogih europskih zemalja.
Daleko najglasnija u optužbama na račun administracije RS-a je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je od stupanja na dužnost ministrice vanjskih poslova u više navrata isticala da bi Njemačka i sve druge europske zemlje trebale odgovoriti na Dodikovu najavu povlačenja RS-a iz državnih institucija.
“U bliskom smo kontaktu s partnerima u EU, ali i sa Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom. To su teme o kojima se sada vode rasprave kako bi se stavio jasan znak ‘stop’ na takve neprihvatljive secesionističke tendencije. Naravno, kada će se donijeti takve odluke ne ovisi samo o Saveznoj vladi Njemačke, već se tiče i koordinacije s evropskim partnerima”, izjavio je ranije glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Christofer Burger.
Ono što je odavno poznato jest činjenica da postoje zemlje koje otvoreno podržavaju uvođenje sankcija na razini Europske unije Miloradu Dodiku i drugim dužnosnicima RS.
Sankcije otvoreno podržavaju Belgija, Nizozemska i Luksemburg, kao i Češka, Španija i skandinavske zemlje.
Iako je bilo jasnih i otvorenih najava da pojedine zemlje neće podržati Dodikove sankcije, neke se zemlje ne oglašavaju previše o mogućim sankcijama, Dodik je svoj stav iznio nakon posljednjih događanja u Narodnoj skupštini RS-a, ali i nakon obilježavanja Dana RS-a 9. januara.
Zemlje koje su do sada bile relativno suzdržane, a to su Austrija, Italija i Francuska, približavaju se stavu Njemačke i drugih da je potrebna određena vrsta sankcija za zaustavljanje aktivnosti upravljačkih struktura u RS.
Na sastanku 24. januara očekuje se da će zemlje najvjerojatnije podnijeti prijedlog Europskoj službi za vanjske poslove pod predsjedanjem Josepa Borrella, a koji uključuje i zahtjev za niz mogućih mjera, korištenih protiv Milorada Dodika i same Republike Srpske.
Neke od mjera koje se mogu naći na stolu uključuju smanjenje kontakta europskih dužnosnika i institucija s vlastima i drugim subjektima u RS-u, ali ima i onih koje su mnogo ekstremnije. Jedan od njih podrazumijeva preraspodjelu i rezanje IPA sredstava, što bi moglo nanijeti veliku ekonomsku štetu RS-u, ali i šalje jasnu poruku da secesionističke aktivnosti vode ka drastičnim mjerama.
Posljednja u nizu mjera o kojima će se raspravljati u Bruxellesu u vezi s formuliranjem niza sankcija koje prate aktivnosti koje je nedavno uveo američki State Department, poput ograničenja putovanja između država članica EU-a i drugih sličnih mjera.
Iako Europska unija preferira odlučivanje temeljeno na konsenzusu za donošenje sličnih odluka, s obzirom na stavove Mađarske i nekih drugih zemalja, to je gotovo nemoguće očekivati.
Međutim, među zemljama EU-a koje podupiru sankcije, a sve više s uključenim Austrijom, Francuskom i Italijom, prevladava stajalište da ako Europska unija ne može postići konsenzus o mjerama koje treba poduzeti, prevladava stajalište da sankcije tada zemlje moraju neizbježno primijeniti slične mjere unutar svojih zemalja.
Uzimajući u obzir popis zemalja koje podržavaju sankcije, nametanje određenih mjera na državnoj razini bilo bi po snazi otprilike jednako primjeni iste odluke na razini Europske unije.
