Posmatrajući hijerarhijske prilike, pred pad Bosne, nema gotovo nikakve sumnje da je broj pravoslavaca prije osmanskog osvajanja Bosne bio znatno slabiji u odnosu na pripadnike Crkve bosanske i katolike. Taj broj je počeo da raste odmah prilikom osmanskog osvajanja, i taj proces se vremenom sve više favorizirao. Prema riječima Talocija, pravoslavno autohtono stanovništvo bilo je brojnije jedino na prostoru Hercegovine i istočne Bosne (prostor Sandžaka).
Srpska naselja u Bosni se prvi put spominju tek nakon Bitke na Kosovu 1389. godine i to u okolici Jajca. Ovi naseljenici dolaze pod imenom Vlasi. Pouzdano znamo da su u XIV stoljeću naselili prostor Balkana, na prostoru Hrvatske i Dalmacije, a u spomenicama su navedeni kao Vlasi ili Morlaci. Porijeklom su Romani. Pod naletom Rimljana su se iselili daleko izvan svojih nekadašnjih granica latinskog govornog područja. Obzirom da su se bavili pastirstvom, odlazak u druge krajeve im nije teško pao. Naselili su se na prostoru Rodopa, Hema, Makedonje, Tesalije, Epira i cijele Srbije, gdje se nalaze u gotovo svim manastirskim poveljama od XII do XIV stoljeća. U tom periodu naseljavaju se i na prostoru istočne Hercegovine, primorskim krajevima Hrvatske, pa sve do Like i Krbave. Slaveni su ih nazvali Vlasima.
Njihova imena (Gradul, Radul, Vladul, Negul, Stanul) svjedoče o romanskom porijeklu. Stanovali su u pastirskim selima, koja su se od XIII stoljeća nazivala “Katun”. Obzirom da su Vlasi u Srbiji i Bosni i Hercegovini bili rasijani nisu mogli održati svoj jezik. Time je slavenski vremenom preovladao. Osim stočarstva bavili su se i prenošenjem raznolike robe konjima. Njihove karavanske družine, zvane turme, prometovale su između primorskih i zagorskih krajeva. Tokom rata imali su ulogu glavnom prtljagara. I u spomenicama iz XVI stoljeća doseljenici, Srbi, iz Bosne u Hrvatsku, se navode pod imenom Vlasi. U dubrovačkim dokumentima pod imenom Vlasi su nazivani svi seljaci, uglavnom oni sa prostora Bosanskog ejaleta. Da li su svi Vlasi po prvobitnom porijeklu bili Srbi, teško je utvrditi. Ipak, može se kazati da su oni, dolazeći iz Srbije, bili po svojoj prilici već slavenizirani. Tokom prvih desetljeća osmanske uprave naseljavali su prostor današnje Bosne i Hercegovine u velikom broju, da bi, počev od XVI stoljeća, pitanje naseljavanja Srba bilo na stalnom dnevnom redu.
