Po izlasku iz Europske unije, Velika Britanija odlučila je da sve države koje žele s njom potpisati sporazum o slobodnoj trgovini i tako izbjeći carinu na svoje proizvode, uslove potpisivanjem i političkog dijela ugovora, a od Beograda se, između ostalog, tražila i puna saradnja s Haškim tribunalom.
Kako Beograd u London najviše izvozi gume, smrznute maline i sladoled, to znači da su insistiranjem na potpisivanju političkog, uz trgovinski dio, praktično u istu ravan stavili ove proizvode sa Sudom u Haagu, saznaje “Blic”.
London je napustio pravila trgovine EU 31. decembra, a sporazum između Srbije i Britanije tog je dana istekao. Srbija je bila spremna potpisati novu, ali je bila iznenađena.
Time, kako dodaje izvor “Blica” koji je blisko povezan s ovim dešavanjima, Velika Britanija pokušava sanirati posljedice Brexita i zadržati dio političkog utjecaja i prisustva na Zapadnom Balkanu, a koji je izlaskom iz EU izgubila.
Do sada su samo sjeverna Makedonija i Kosovo potpisali sporazum s Londonom. Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina još nisu potpisale, a epilog kritizira predsjednika Aleksandra Vučića, carinu do 20 posto na proizvode iz Srbije, te ukazuje na nemar nekih ministara.
Za Srbiju je početna verzija bila neprihvatljiva, jer je praktično, kako navodi izvor “Blica”, sporazum u početnoj verziji bio replika Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je Srbija već potpisala s Evropskom unijom. Njime se stvarala svojevrsna asocijacija s Londonom, iako se već obavezala na pristup EU.
Ovo je svojevrsni presedan koji do sada nikada nije viđen u praksi, trgovinski dio je konsolidiran i uvjetovan političkim dijelom sporazuma. Ministarstvo vanjskih poslova dalo je mišljenje da bi ugovori trebali biti potpisani odvojeno, prvo komercijalno, a zatim i politički. Međutim, London inzistira da se svi dijelovi potpišu zajedno. Velika Britanija bila je odlučna u svom stavu, “možemo razgovarati o trgovini, ali kad završimo pregovore s političke strane” – objašnjava izvor “Blica”.
– Jasno je šta se krije iza toga, Velika Britanija se geopolitički pozicionira i traži način da joj ne isklizne iz ruku politički dio odnosa i prisustva u zemljama Zapadnog Balkana – kaže sagovornik “Blica”.
Također se sugeriralo, između ostalog, da su ciljevi udruge podržati napore Srbije na jačanju demokracije i vladavine zakona, pridonijeti političkoj, ekonomskoj i institucionalnoj stabilnosti u Srbiji i stabilnosti regije.
Među predmetnim odjeljcima je i onaj koji se odnosi na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a London o tome nije ni pregovarao pri izlasku iz EU. Ponuda sadrži još nešto čemu nije mjesto u trgovinskom sporazumu – sprečavanje i kontrola ilegalne imigracije.
