Bojkotirajući državne institucije, Milorad Dodik zapravo vrši udar na ustvarno uređenje Bosne i Hercegovine, kaže bosanskohercegovački stručnjak za Ustav.
Bosna i Hercegovina mora izmijeniti ustav, ukloniti principe konstitutivnih naroda, ukloniti elemente diskriminacije ostlaih i okrenuti se građanskom modelu države.
Ove riječi stručnjaka za ustav Kasima Trnke zvuče nadrealno u trenutnom vrtlogu političkih prepucavanja koje tresu tlo pod građanima Bosne i Hercegovine.
Tako često spominjan izraz “konstitutivni narodi” nalazi svoju osnovu u Daytonskom sporazumu, u koji je upisan unatoč svim standardima suvremenog svijeta. U ustavnim odredbama suvremenih država nema mjesta takvim diskriminatornim odredbama, nadmoći nekih i eliminaciji onih koji ne pripadaju “privilegiranim” kategorijama stanovništva.
Na pitanje kako izaći iz začaranog kruga bosanskohercegovačke realnosti, teško je pronaći odgovor koji bi bio realno izvodiv.
U razgovoru za Al Jazeeru, Trnka, bivši sudija Ustavnog suda BiH, ponudio je svoju verziju, no, kao jedan od onih koji su u Daytonu krojili sporazum s ciljem okončanja rata, svjestan je kako je taj dokument, dok je u jednu ruku zaustavio rat, u drugu stvorio mnogo toga negativnog što je nakon završetka rata zadesilo BiH – diskriminaciju naroda koji se ne zovu niti Bošnjacima, niti Srbima, niti Hrvatima, pa i prostor da se dio njih javno okomi na samo postojanje države. A, dok se svi uporno pozivaju na Dejtonski sporazum, krše ga, Trnka tvrdi – svi.
Komentirajući nedostatke Dejtonskog sporazuma sa aspekta današnje bh. problematike, Trnka kaže da je od starta bilo jasno da taj dokument nije savršen, no, da su se nakon rata stvari trebale drugačije odvijati i usmjeriti na razvoj ka modernijoj državi.
“Dejtonski je jedan veliki međunarodni ugovor koji je, osim ustava, koji je ipak njegov centralni dio, bio namijenjen i drugim stvarima. U tom trenutku kada je rađen, primarni cilj bio mu je da zaustavi rat. Da bi se to postiglo, pravili su se kompromisi sa svim učesnicima u pregovorima, a to su bile, da tako kažem, strane u BiH, susjedne države i velike sile. Svima je trebalo udovoljiti, pa su se pravili kompromisi koji se nisu mogli uklopiti u savremene standarde. Richard Hoolbrooke (tadašnji američki pregovarač) je rekao – hajde da mi zaustavimo rat, to je primarni cilj, pa kada budete imali mir, popravljajte nedostatke. No, to se, nažalost, nije desilo, tako da imamo sada nedorečen ustavni sistem koji bi trebalo dovršavati, tim prije što koncept po kojem je napravljen anahron i nije u skladu sa savremenim standardima”, kaže Trnka.
Pitanje je – kako ga mijenjati i je li to uopće moguće sa sadašnjeg aspekta?
– Proces promjena je počeo 2009. kada je Evropski sud za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci konstatovao da ne postoji taj koncept ustava, te da se BiH treba približavati evropskim standardima i isključivati elemente diskriminacije, konstitutivne narode i izjednačiti one koji se izjašnjavanju drugačije. To je postala međunarodno-pravna obaveza BiH, da to mijenja i otklanja elemente diskriminacije.
Kao što znamo, od toga je prošlo 12 godina, a to nije ispunjeno, a u međuvremenu su uslijedile još četiri slične presude. To je element o kojem se mora voditi računa i koji treba presuditi u ustavnim promjenama. Evropska komisija je u izvještaju o napretku o BiH rekla da je činjenica da se u BiH državni organi popunjavaju po osnovu nacionalne pripadnosti i da se i u odlučivanju vodi istim principima, što nije u skladu sa standardima, te da se to mora mijenjati. Dakle, dati su jasni pravci.
Treba li međunarodna zajednica učiniti više?
– Otpor ustavnim promjena je veliki. I SAD i Evropska unija moraju, ne samo pomoći, već i vršiti pritiske u skladu sa svojim mogućnostima, a oni imaju vrlo široke mogućnosti.
Milorad Dodik u posljednje vrijeme često poziva na „izvorni“ Dejton i, praktično, prijeti otcjepljenjem od BiH. No, koliko ga on lično krši svojim ponašanjem?
– On neprekidno krši Dejtonski sporazum. Samim tim što bojkotuje državne institucije Dodik, zapravo, vrši udar na ustavno uređenje BiH. Struktura vlasti u BiH nije zamišljena da bude blokirana, već da funkcioniše i rješava probleme građana. Već time je povrijedio Ustav BiH.
Kako tumačite dio koji se odnosi na vraćanje nadležnosti sa države na entitete, koju, također, spominje Dodik?
– Vraćanje nadležnosti nije izvodivo, jer sve što je uspostavljeno na državnom nivou, išlo je legalnim putem. Neke od tih nadležnosti prenesene su zahvaljujući odlukama visokog predstavnika, ali i tada ih je parlament potvrđivao. A Oružane snage BiH su posebna priča. Godine 2002. kada se pravio Zakon o odbrani, njemu je prethodila saglasnost entiteta. Na osnovu te saglasnosti napravljen je Zakon o Oružanim snagama, kao i Zakon o odbrani. Ako neko sada hoće da izađe iz toga, nije dovoljno da kaže ‘povlačim saglasnost’, nego treba po istom postupku mijenjati zakon. Neka taj neko pokrene proceduru. Ako prođe, onda uredu, ali čisto sumnjam da nešto takvo može proći.
Novi visoki predstavnik Christian Schmidt je zasad prilično tih. Šta bi on trebao i morao učiniti u postojećoj situaciji, i po pitanju izbornog zakona i Dodikovih prijetnji i bojkota?
– Imam utisak da Schmidt još ispipava teren. Vjerovatno čeka jasne upute od onih koji ga poslali ovdje. Možda nije dobra koincidencija da njemačka kancelarka Angela Merkel odlazi s položaja i sada nema niti vremena niti mogućnosti da mu daje jasne instrukcije. No, za očekivati je da mu Vijeće za implementaciju mira da upute. Imam utisak da daje blage izjave i da nije jasan sa svojim ciljevima. Kada kaže da mu je cilj osiguranje integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, je li to znači da joj je ono ugroženo? Možda bi trebao direktnije reći – onaj ko bude pokušao ugroziti suverenitet i integritet BiH, bit će strogo kažnjen.
To bi se trebalo odnositi prvenstveno na Dodika?
– Zna se na koga se to odnosi. A sve ovo što Dodik priča…, siguran sam da je ton drugačiji kada razgovara sa predstavnicima međunarodne zajednice.
