Indeks percepcije korupcije Transparency International-a za 2020. godinu svrstava Bosnu i Hercegovinu među zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Vidjevši pad BiH za 11 mjesta, indeks BiH zauzima 111. mjesto od 180 zemalja, s ocjenom 35, što je ujedno i najlošija ocjena od 2012. godine, kada je BiH zauzela 72. mjesto s ocjenom 42.
BiH je najlošije smještena u regiji zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. Slovenija zauzima najbolje mjesto u regiji s ocjenom 60, a slijede Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38 i Kosovo 36. Najbolje zemlje na svijetu po Indeksu percepcije korupcije poslovično su Danska, Novi Zeland, Finska i druge zapadne zemlje s visokim stupnjem demokracije. Zemlje pogođene ratom, bezakonjem i diktaturom drže podlogu, a ove godine to su Sirija, Somalija i Južni Sudan.
Kontekstualizirajući rezultate indeksa, pandemija virusa COVID 19 nesumnjivo je obilježila proteklu godinu, ali i u potpunosti razotkrila tamnije lice korupcije, koju građani nažalost plaćaju vlastitim životom. Institucije osakaćene korupcijom prioritet su dale nesavjesnom pljačkanju javnih sredstava na štetu osiguranja odgovarajuće zdravstvene zaštite. Čitavo razdoblje pandemije obilježile su netransparentne i neriješene kupnje medicinske opreme.
Ovi, kao i mnogi drugi slučajevi korupcije u kojima kriminalni trag vodi do vrha vlasti, a koji su potresli javnost u Bosni i Hercegovini, do danas nisu dobili epilog, što je dodatno potkopalo već gotovo nepostojeći vjerodostojnost pravde i povjerenje javnosti. Umjesto da beskompromisno doprinese rješavanju problema korupcije, pravosuđe je postalo samo gorući i najvažniji problem u bh. Društvu. Politički instrumentalan, bez osnovne neovisnosti i odgovornosti, zahtijeva hitnu i temeljitu reformu koja se temelji na provođenju detaljnih provjera svih nositelja pravosudnih funkcija kao prvi korak u borbi protiv korupcije.
Bosna i Hercegovina nema adekvatnu politiku ili strategiju za borbu protiv korupcije, a pravni okvir već godinama čeka punu i sveobuhvatnu obnovu, koju Europska komisija nedvosmisleno ističe među 14 prioriteta za postizanje statusa kandidata. Nedostatak napretka i izravna blokada poboljšanja pravnog okvira za sprječavanje sukoba interesa, financiranje političkih stranaka, zaštita zviždača i javne nabave samo potvrđuje potpuno zarobljavanje države i institucionalnog okvira. Opseg državnog ropstva postavlja pitanje legitimiteta vlasti Bosne i Hercegovine, što je dodatno umanjeno sistemskom prijevarom i nedostatkom integriteta izbornog procesa.
Situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja nakon izbora prije dvije i pol godine nije ni uspostavila vladu, posebno zabrinjava, nije ispunjen ni Ustavni sud, ne postoji zakonski okvir za zaštitu zviždača na provedenom sukobu interesa, što čini cjelokupnu situaciju u ovom anarhičnom entitetu.
„Zemlja već dugo ide u pogrešnom smjeru, ali pandemija COVID 19 i ekonomska kriza koja je posljedica pandemije, u kombinaciji s rastućim pogoršanjem korupcije, mogli bi stvoriti vrlo zapaljivu smjesu koja bi BiH mogla dovesti u visok rizik potpune paralize. ustanovama. », Podvukao je Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora TI BiH, tijekom predstavljanja indeksa.
