Vijeće sigurnosti UN-a glasa o vojnoj misiji EU-a EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini. Ako Rusija uloži veto, dolazi misija NATO-a, piše austrijski Standard.
“Kada je američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith prije nekoliko sedmica posjetila bh. glavni grad Sarajevo, riječ je bila prije svega o tome da se pošalje signal Moskvi: Što god Kremlj odlučio, SAD će i vojno stajati iza Bosne i Hercegovine, glasila je poruka”, piše austrijski Standard, a prenosi Deutsche Welle.
List podjseća da 3. novembra ističe mandat vojnoj misiji EU-a EUFOR Althea, koju svake godine mora obnavljati Vijeće sigurnosti UN-a.
“Rusija je prijetila u prošlosti da neće obnoviti misiju ove godine. Još prošle godine promijenjen je tekst o mandatu i to na poticaj Kremlja i izbrisan je dio koji se odnosi na visokog predstavnika. Iz tog razloga već mjesecima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu traju pripreme za stvaranje alternative misiji EUFOR”, piše Standard.
“U glavnom sjedištu NATO-a analize su proveli pravni stručnjaci koji su došli do zaključka da bi eventualna misija NATO-a bila moguća zahvaljujući Aneksu 1 Daytonskog mirovnog sporazuma te da stoga nije potrebno odobrenje u Vijeću sigurnosti UN-a. Austrija, koja trenutačno ima najveći kontingent vojnika u EUFOR-u i dugi niz godina postavlja i komandanta, isprva ne bi sudjelovala u eventualnoj misiji NATO-a, već bi se povukla. Tek nakon toga bi se odvagalo da li ipak treba sudjelovati”, piše Standard.
“Posljednjih dana signali prije upućuju na to da će Kremlj ove sedmice produžiti misiju EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a – tim više što je misija NATO-a u BiH još više u suprotnosti sa ruskim interesima. Ali ništa nije sigurno s obzirom na rat protiv Ukrajine. Posljednjih godina Rusija je prvenstveno pojačala svoj utjecaj u entitetu Republici Srpskoj. Secesionistički nacionalist Milorad Dodik je Putinov najbolji čovjek na Balkanu i njime suupravlja Kremlj”, piše Standard.
“U slučaju veta Rusije, EU razmatra produljenje misije EUFOR-a – bez mandata UN-a – na temelju poziva tročlanog Predsjedništva BiH. Međutim, ovo “rješenje” ima neke zamke. Jer u tročlanom Predsjedništvu BiH je trenutno Milorad Dodik, kojeg će uskoro zamijeniti Željka Cvijanović, koja će nastaviti Dodikovu politiku po želji Kremlja. Stavljanje misije EUFOR-a u političku ovisnost o ovo dvoje prokremaljskih političara bilo bi riskantno. Tim više što vojni stručnjaci pretpostavljaju da bi Dodik – a time i Kremlj – mogao postaviti uvjete”, piše list.
Standard piše da bi se tako moglo tražiti da misija EUFOR-a bude produžena bez sporazuma Berlin Plus. „Prema tom sporazumu NATO ima pravo prvenstva. To znači da u hitnim slučajevima NATO može prvi intervenirati, pod uvjetom da je donesena odgovarajuća politička odluka.
Također bi bilo moguće da Dodik – a samim time i Putin – postave drugačije uvjete, primjerice da EUFOR više ne smije djelovati u Republici Srpskoj, već da samo bude prisutan u Federaciji BiH ili da smije samo surađivati sa bh. Oružanim snagama u svrhu obuke. Sve bi to bilo neprihvatljivo za EU, a još više za NATO”, piše Standard.
List piše da u slučaju da ne dođe do produžetka mandata Misije EUFOR-a a posljedično tome i slanja NATO-a, Hrvatska ima interes i „želi utjecati na Ministarstvo odbrane BiH slanjem savjetnika u sjedište NATO-a što druge zemlje EU vide brizantnim.
Jer Hrvatska je bila strana u ratu u BiH i ne smatraju je neutralnim akterom zbog golemog utjecaja koji ima na unutarnja bosanska pitanja. No, nejasno je, da li bi i Hrvatska mogla poslati vojnike u slučaju misije NATO-a”, piše Standard.