Rasprava o Bosni i Hercegovini održana je danas u Komitetu za vanjske poslove Europskog parlamenta u Bruxellesu, tačnije o nacrtu rezolucije naše zemlje.
Raspravi kojoj je prisustvovalo nekoliko članova Europskog parlamenta i predstavnici agencija za provođenje zakona EU-a, poput State Departmenta, u kojoj dominiraju migrantska kriza, kašnjenje imunizacije i potreba ustavne reforme kako bi Bosna i Hercegovina postala stabilna zemlja na putu prema EU.
Iako se prije moglo čuti puno kritika bh. vlasti kada je riječ o migrantskoj krizi, danas je uvriježeno mišljenje da bi EU trebala pomoći da BiH ojača.
Paulo Rangel, autor dokumenta i izvjestitelj za BiH, rekao je da Europska unija mora više pomoći Bosni i Hercegovini kada je riječ o migracijskoj i imunizacijskoj krizi.
„Ono što trebamo poboljšati je problem migracija. Ne slažem se s nekim odgovorima. Trebamo dati veću podršku vlastima u BiH. Potrebna je financijska i logistička podrška. Ne bih bio previše grub prema osudama koje smo čuli”, rekao je Rangel.
Dodao je da Europska unija ovdje ima odgovornost i trebala bi biti više prisutna. Pomaganje BiH na putu prema EU je veoma bitno, a naglasio je da EU mora igrati važniju ulogu i pomoći BiH u procesu cijepljenja protiv koronavirusa.
Kada je riječ o političkim pitanjima, naglasio je da su pozitivni pomaci u BiH na putu.
“Unatoč činjenici da ostaje puno posla na reformskom procesu, brojni politički događaji pokazali su da se može naći rješenje na putu za približavanje EU”, rekao je Rangel istakavši slučaj izbora u Mostaru.
Naglasio je da postoje neka područja na kojima bi vlasti BiH trebale poboljšati svoj rad kako bi zemlja bila spremna za status kandidata za EU. Prije svega, dodao je, to je povezano s ustavnom reformom.
“Znamo da postoje značajne smetnje na institucionalnoj razini. Postoji uvjet za značajan napredak već 2021. godine. Sve ovisi o volji ljudi koji su uključeni u politiku. Ako je potrebno bilo kakvo posredovanje, EU bi trebala biti spremna da olakšava dijalog.”
Rangel je također rekao da ove godine postoje mnoge otvorene mogućnosti i mogućnosti za napredak, ako se angažuju sudionici u BiH.
“Mnogo reformi može se napraviti u jednoj godini. Vrlo sam optimističan u vezi s BiH”, rekao je izvjestitelj naše zemlje, ističući da je pravosudna reforma najhitnija.
“Napredak na ovom području vrlo je ograničen. Doista moramo promijeniti pravosudni institucionalni okvir kako bismo zaštitili prava građana i privukli ulaganja. Također bismo se trebali boriti protiv nezaposlenosti mladih i odljeva mozgova te općenito podržati gospodarski rast ove zemlje”, rekao je.
Predložio je da sve zemlje zapadnog Balkana budu uključene u konferenciju o budućnosti Europe.
“BiH je sažetak EU. Ako mi kao Europljani pokušamo stvoriti prosperitetno društvo temeljeno na vladinim pravima, onda trebai BiH, ali je potrebna podrška EU,” naglasio je.
Sjednicom je predsjedala hrvatska saborska zastupnica Željana Zovko. “BiH se suočila s nizom izazova na putu ka pridruživanju EU, zbog rastuće epidemije”, rekla je.
Dodala je da BiH nije u stanju boriti se protiv migracijske krize i da očekuje veću pomoć EU za vlasti BiH.
Tineke Strik, zastupnica u Europskom parlamentu iz Holandije, rekla je da su izbori u Mostaru znak nade za BiH. Također je ocijenila održavanje ‘Parade ponosa’ u Sarajevu važnim korakom naprijed.
No, u ključnim aspektima vladavine zakona, dodala je, nije postignut napredak.
“Morali bismo se nositi s očajem povezanim s migrantima. Uz to, dejtonska struktura prepreka je demokratskim reformama”, naglasila je Strik.
Gospodin Klemen Groselj iz Slovenije rekao je da su za ulazak BiH u EU potrebne sistemske promjene.
Elza Fenet, predstavnica Europske službe za vanjsko djelovanje, rekla je da treba naglasiti vladavinu zakona i ključne reforme koje treba provesti.
Izmjene rezolucija o BiH trenutno su u tabeli. O njemu će kasnije raspravljati cijeli Europski parlament.
