U osnovi, cjelokupni teret migracijske krize snose Kanton Sarajevo (KS) i Unsko-sanski kanton (USK), a takva je situacija neodrživa, rekao je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.
Govoreći u emisiji “Kontekst” Al Jazeere Balkan, Cikotić je rekao da su državne strukture BiH vrlo aktivno uključene u upravljanje migracijskom krizom gotovo četiri godine.
Presudio je da nije prirodno da Vlada KS, koja zahtijeva da Vijeće ministara i nadležne državne organizacije preuzmu odgovornost i u potpunosti upravljaju migracijskom krizom, diktira državnim strukturama šta moraju i kako raditi.
– To više govori o (ne)upućenosti Vlade KS, iako mislim da njeni pojedini ministri i strukture veoma aktivno već godinama, a pogotovo u posljednjih nekoliko mjeseci učestvuju u rješavanju mnogih aspekata migrantske krize – kaže Cikotić.
Primijetio je da postoji mnogo prigovora na činjenicu da ne postoji državna politika i ne postoji specijalizirana agencija ili organizacija koja se brine o migracijama, kao i da je isključen velik broj institucija na državnom nivou putem državne hijerarhije. U napomenama se također spominje činjenica da su važne administrativne jedinice, uglavnom RS i kantoni s većinom hrvatskom većinom, potpuno isključene, a teret migrantske krize u osnovi je na Ministarstvu sigurnosti i dva kantona – KS i USK.
Ova je situacija neodrživa, ali morali smo se nositi sa svim svojim hitnim problemima, gotovo sigurno izbjegavajući humanitarne i sigurnosne katastrofe tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. “Napravili smo važan set planskih dokumenata, ali imamo i puno ideja za nova rješenja za bolje upravljanje migracijskom krizom”, rekao je Cikotić.
Ministar Cikotić iznio je podatke da se na području KS trenutno nalazi 3.898 migranata, 2.640 ljudi u USK, 19 ljudi u kampu “Salakovac”, dok nijedan nije u RS.
Cikotić je naglasio da je BiH, kada je riječ o sporazumima o odobravanju sa zemljama s imigrantima koji dolaze s teritorija, BiH do sada potpisala samo s Pakistanom, ali još uvijek nije stupio na snagu jer mora biti u parlamentu dviju zemalja.
Već smo započeli slične pregovore s četiri države – Afganistanom, Bangladešem, Egiptom i Marokom, a slične poslove pripremamo sa još sedam zemalja. Ne prihvaćaju ih zemlje u koje migriraju, niti ih lako prihvaćaju, ali dat ćemo sve od sebe da ih potpišemo i primijenimo – dodao je Cikotić.
