Ustavni sud BiH danas i sutra razmatrat će zahtjev Željka Komšića i Šefika Džaferovića o ustavnosti izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, koji je ranije podnio Christian Schmidt.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka, ukoliko Sud poništi nametnute odredbe Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, teoretski je moguće da Sud vrati na snagu odredbe koje su vrijedile do donošenja nametnutih izmjena u izbornoj noći, od 2. oktobra 2022. godine.
U ovom predmetu podnesena su dva zahtjeva za ocjenu ustavnosti, od člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koji je bio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva. Prethodno je Ustavni sud na januarskoj plenarnoj sjednici odbio zahtjev za donošenjem privremene mjere zabrane primjene zakona na konačnu odluku suda.
Pravni stručnjak Enver Išerić nam je kazao da Ustavni sud BiH ima dvije mogućnosti.
“Da prihvati zahtjev i osporene odredbe za koje se utvrdi da nisu u saglasnosti sa Ustavom može u cjelosti ili djelimično ukinuti. Ustavni sud može opšti akt u cjelini ili njegove pojedine dijelove da ukine. Ako ukine pojedine dijelove ili kompletan akt onda te odredbe ili taj akt prestaje da važi od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom glasniku BiH”, rekao je Išerić.
On smatra da u tom slučaju Ustavni sud neće dati rok od šest mjeseci da se donesu izmjene neustavnih odredbi jer se radi o veoma ozbiljnom pitanju, koje se tiče uspostave vlasti.
“To je praktično akt visokog predstavnika. Bilo bi prvi put da Ustavni sud tako nešto uradi. Ako bude prihvatio ove zahtjeve očekivati je da samo ukine ove odluke Schmidta ili eventualno pojedine dijelove. Imajući u vidu praksu Ustavnog suda koja se odnosila na odluke visokog predstavnika teško je očekivati da će Ustavni sud prihvatiti zahtjev i utvrditi neustavnost odluka. Posebno zbog činjenice što je Ustavni sud odbio zahtjev o privremenoj mjeri”. rekao je Išerić.
Dodaje da bi takva odluka o poništavanju odredbi vratila stvari na početak, odnosno dan nakon potvrde konačnih razultata CIK-a i u tom slučaju delegati u Dom naroda FBiH bi se ponovo birali iz kantonalnih skupština po ranijim ustavnim zakonskim rješenjima.
“Tada bi se vlast u Federaciji BiH morala uspostaviti na osnovu ranijih odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH po kojima se vršila implementacija izbornih rezultata”, kazao je Išerić.
Na isto pitanje, da li bi poništavanje odluke značilo aktiviranje starih odredbi Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH pravni stručnjak Kasim Trnka rekao je da bi to zavisilo od toga da li Ustavni sud od početka poništava sve ili se samo za budućnost poništava.
“To je teorijska mogućnost, ja ne vjerujem jer bi to sigurno izazvalo velike poremećaje. Vlast je već skoro konstituisana, sad bi to sve ispočetka išlo. Mislim da Ustavni sud tu neće intervenisati, ali vidjet ćemo”, rekao je Trnka.
Do sada se nikad nije desilo da Ustavni sud BiH donese odluku kojom bi se vraćale stare odredbe, ali u pravilima Ustavnog suda ta mogućnost postoji. S tim u vezi teško je očekivati takav ishod.
