Uoči Čovićevog HNS-a: Objavljena karta tzv. Herceg-Bosne i BiH sa “tri republike”

Dok se u javnosti još vodi rasprava o Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini i priprema se izvanredna sjednica Hrvatskog narodnog sabora za subotu, 19. februara, TV Herceg-Bosna oživljava stari bunar – poznata priča koja jasno govori o konačnim političkim namjerama Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine pod vodstvom Dragana Čoviča.

Podsjetimo, Čovič je kazao kako će odluke i zaključci koje će Hrvatski narodni sabor donijeti na sjednici biti “obvezujući za sve hrvatske zastupnike bez iznimke”.

Istaknuta je važnost sudjelovanja svih izvršnih i zakonodavnih tijela na svim razinama, kazala je ranije Fena.

Kantonalni odbor HDZ BiH HNK uputilo je podršku Čoviću i pregovaračkom timu u svim budućim aktivnostima u skladu s načelima Hrvatskog narodnog sabora, stoji u priopćenju.

U osvit zasjedanja u emisiji TV Herceg-Bosne gost je bio dr. Marko Tokić, danas profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru, koji se otvoreno zalagao za uspostavu takozvane Hrvatske Republike BiH.

To i ne čudi, jer je Tokić bivši predsjednik tzv. Hrvatske samouprave iz vremena zaboravljenog predsjednika HDZBiH i člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, kojemu se međunarodna zajednica oštro usprotivila.

Tokić je bio među optuženima od strane Specijalne jedinice za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine u septembru 2004. godine u vezi s događajima oko “Hrvatske samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine” marta 2001.’. , Jelavić, Ivo Andrić-Lužanski, Zdravko Batinić, Petar Milić, Miroslav Prce i Dragan Čurčić optuženi su da su prijetnjom silom pokušali promijeniti ustavni poredak Federacije BiH i ugrožavanjem teritorijalnog integriteta Federacije BiH. Ti se navodi tiču ​​mjera koje je poduzeo tzv. Hrvatski narodni sabor, uključujući i uspostavu Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao oblika hrvatske samouprave.

Podsjetimo, kako se navodi u optužnici, na sjednici u Novom Travniku 28. oktobra 2000. osnovan je tzv. Hrvatski narodni sabor kao “stalna i najviša politička institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, a za njega je izabran Ante Jelavić. predsjedavajući ovog tijela.

Optuženi Jelavić je, prema optužnici, zajedno s drugim osobama organizirao drugi sastanak HNS-a 3. marta 2001. godine u kojoj je donesena “trajna i najviša politička institucija hrvstakog naroda u Bosni i Hercegovini”.

Ova odluka, kako se navodi, jasno kaže da vlast BiH i Federacije BiH neće biti priznata na području hrvatske samouprave, jer su vlasti BiH i Federacije BiH “suprotne volji hrvatskog naroda”. Okrivljenici Jelavić, Prce i Ćurčić su neposredno nakon uspostavljanja tzv. Hrvatske samouprave, prema optužnici, poduzeli mjere za isključenje Hrvatskog vijeća obrane iz pravnog nadzora Ministarstva obrane Federacije BiH.

Gotovo 21 godinu kasnije, Tokić je branio koncept “hrvatske republike”.

“Onda više ne bismo imali asimetričnu državotvornu zajednicu, kako to kaže prijatelj Petar Milić. Ne bi to bila konfederacija, nego bi bila federacija od tri federalne jedinice, u kojoj bi imali tri republike. Te republike bi onda mogle (riješiti) pitanje konstitutivnosti naroda…

Oni koji ne bi bili u većinskoj federalnoj jedinici naroda kojem pripadaju, mogli bi puno svojih prava rješavati u toj federalnoj jedinici, a bila bi i zajamčena prava u lokalnim zajednicama suprotne većine. To je iznimno pogodno rješenje. Hoće li se te federalne jedinice zvati republike, kantoni, to je manje važno. Nije to princip nešto sličniji švicarskom modelu ili belgijskom ili modelu kojeg mi znamo – modelu SFRJ, bez komunizma i ostalih stvari. Svi ti modeli su ustavnopravno poznati”, rekao je Tokić, gostujući u emisiji Kompas na RTV Herceg-Bosne.

Tokič brani i kartu “Hrvatske republike”, koja je, kako je rečeno, identična područjima potrošnje elektroprivreda u BiH: Elektroprivrede Herceg-Bosne, Elektroprivrede Republike Srpske i Elektroprivrede BiH, kao uzor budućim organizacijama Bosna i Hercegovina.

Za razliku od 2001. godine, ovakvi narativi danas su ukorijenjeni u bosanskohercegovačkoj javnosti, pa su reakcije domaćih aktera, posebice međunarodne zajednice, rijetke. Kad god su se mape stavile na sto u BiH, nije dobro završilo…