Ustavni sud BiH: Neustavan zakon NSRS-a o neprimjenjivanju Inzkove odluke – Zabrana negiranja genocida ostaje i u RS!

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj (RS) koja se odnosi na negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca.

Priopćio je to danas Ustavni sud. Odluka je donesena na temelju zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona koji je uputilo sedam delegata u Vijeću naroda RS-a, piše Radio Slobodna Evropa.

Poslanici su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH nakon što je Ustavni sud RS-a u septembru prošle godine odbio veto Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a na usvojeni zakon.

Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu RS-a tada je ocijenilo da zakon ne vrijeđa nacionalni interes naroda BiH.

ŠTO JE PRETHODILO ODLUCI USTAVNOG SUDA BiH?

Narodna skupština RS-a je u julu prošle godine u izvanrednom postupku i na zatvorenoj sjednici usvojila Zakon o neprimjenjivanju nametnutih izmjena Krivičnog zakona.

Bila je to reakcija političkih stranaka u RS-u na odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je nekoliko dana ranije nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

Poručeno je da Institucije RS-a neće sarađivati s nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika. Uslijedila je i višemjesečna blokada institucija BiH od strane predstavnika RS, sa zahtjevom da se povuče odluka visokog predstavnika.

Odlukom Inzka dopunjen je član 145 a Krivičnog zakona, kojom se predviđa kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za onog ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

Inzko je donošenje odluke pravdao time što situacija sa negiranjem genocida i veličanjem ratnih zločinaca “izmiče kontroli”.

OKO 40 PRIJAVA ZA NEGIRANJE GENOCIDA U PRVOJ GODINI PRIMJENE INZKOVOG ZAKONA

Za nepunu godinu dana od početka primjene zabrane negiranja genocida podneseno je, prema podacima Tužilaštva BiH, oko 40 prijava protiv građana i zvaničnika.

Do sada nije podignuta nijedna optužnica, a u Tužilaštvu navode da se “radi po formiranim predmetima”, te da dodatne provjere zahtijeva to što prijave ne podnose nadležne instiucije već pojedinci i nevladine organizacije.

Među prijavljenima za negiranje genocida su i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Iz Tužilaštva BiH, za Radio Slobodna Evropa potvrđeno je 14. jula da neće biti istrage po prijavi za negranje genocida protiv Dodikovog savjetnika Radovana Kovačevića.

Odbacivanje te prijave, a i sporost u procesuiranju slučajeva negiranja genocida, izazivaju osude od članova porodica žrtava srebreničkog genocida.