Politički život Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je bio veoma turbulentan. Sukob između hrvatskih i srpskih političkih stranaka je kulminaciju doživio 20. juna 1928. godine, kada u Skupštini dolazi do atentata na hrvatske poslanike, od strane Puniše Račiča, poslanika Radikalne stranke. Tom prilikom je likvidiran i Stjepan Radić, lider Hrvatske Seljačke stranke. Da bi smirio situaciju kralj Aleksandar, 6. januara 1929. godine uvodi šestojanuarsku diktaturu. Pored promjene naziva države, u Kraljevina Jugoslavija, u oktobru je došlo i do nove podjele države, koja je u potpunosti išla na štetu Bosne i Hercegovine. Od 9 banovina prostor BiH je ušao u sastav 4 banovine: Drinska, Vrbaska, Primorska i Zetska. Poražavajuća karakteristika ove podjele je što je BiH ovim činom prestala da postoji kao jedinstvena teritorijalna cjelina. Time je naša domovina 14 godina bila izbrisana sa karte svijeta, a državnost joj je obnovljena 1943. godine u Mrkonjić Gradu.