Religija predkršćanskog perioda na području današnje Bosne i Hercegovine je bila bazirana na vjerovanju u razna božanstva. Pored domaćih božanstava, stanovnici su štovali i rimska te orijentalna božanstva.

Iako su Rimljani vršili veliki utjecaj na život domaćeg stanovništva, do većih promjena u vjerskom životu nikada nije došlo. Starosjedioci su i dalje ostali vjerni starim tradicijama. Ipak, prisustvo bogova rimskog Panteona, kao i brojnih vjera iz Egipta, Grčke, Trakije i Perzije nije zanemarivo. Na području Domavije (današnja Srebrenica) pronađeni su ostaci ara sa posvetama rimskim božanstvima: Jupiteru, Junoni, Veneri i Geniju. Njihovi vlasnici su najčešće bili stranci.

Posvete su glasile na ime Jupitera, najznačajnijeg rimskog božanstva, koji je najčešće sam ili u društvu Junone i Minevre, a ponekad i sa Marsom. Na prostoru Zenice pronađena su dva žrtvenika posvećena Jupiteru, čiji je vlasnik bio izvjesni Flavije Seneka, starosjedilac. Sličan kultni spomenik je pronađen i u okolici Malog Mošunja. Stela koja je pronađena u Švrakinom selu kod Sarajeva, sadrži natpis posvećen Jupiteru. Njen vlasnik je bio rimski veteran imena Aurelius Maxiumus Augustorum. Na osnovu izrade, stela potječe iz III stoljeća.

Jedan žrtvenik je pronađen i na prostoru Castre (današnja Banja Luka), posvećen božanstvima Jupiteru i Geniju. Vlasnik je bio konzularni beneficijar Lucije Sicinije Makrin. I ovaj žrtvenik datira u III stoljeće. Rimski kultni spomenici su veoma rijetki na prostoru Bosanske krajine. Pronađen je jedan na prostoru Bihaća, kod Donje Pecke, posvećen Jupiteru. I u Mostaru i Konjicu je pronađen odlomak are posvećen Jupiteru. Dokaz da su stanovnici današnje BiH bili veliki uživaoci vina, potvrđuju i česti kultni i votivni spomenici boga vina – Dionisa. U blizini vojnog logora kod naselja Humci pronađeni su ostaci hrama posvećeni spomenutom bogu, kao i njegove pratilje Libere. Slični ostaci su pronađeni i u Delminiju (Duvanjsko polje) i Glamoču.

U periodu antike, na našim prostorima, konstatirano je prisustvo i brojnih vjera sa Istoka – Grčke, Egipta, Perzije, Trakije. Obzirom da su na našim prostorima bili angažirani brojni strani radnici, oni su naseljavanjem sa sobom donijeli i brojna orijentalna božanstva. Na osnovu svega može se zaključiti da je stanovništvo antičkog perioda bilo veoma heterogeno. Samo u vrijeme kasne antike pronađeno je oko 40-tak raznih vjera i oko pedeset bogova sa orijentalnog područja.

Obzirom da su rimska božanstva bila u službi države, posebno kada je riječ o nasilju nad drugim narodima, oni im nikada nisu pridavali poseban značaj. Zbog toga su se brojni podanici Carstva udaljili od njih i počeli vjerovati u razne strane kultove.

Ta pojava je i na bosanskohercegovačkim prostorima naročito došla do izražaja u vrijeme kasne antike. Naročito se ističe kult perzijskog božanstva Mitre, pronađen na prostoru Konjica i Jajca. Sudeći po ovome nameće se zaključak da su drevni stanovnici BiH naročito poštovali istočnjački vjerski kult. Na području Sarajeva pronađen je Trački konjanik. Među orijentalnim kultovima najprisutniji je bio božanski kult Terra mater. Ara posvećena ovom božanstvu pronađena je u Briševu kod Ljubije.

Na osnovu imena, na ovoj ari, pripadala je vjerovatno Grcima ili heleniziranim Orijentalcima. Ara je podignuta 201. godine. Na ovom prostoru su pronađene još dvije are, posvećene kultu Terra mater, jedna podigunuta između 211. i 217. godine a druga 228. godine. Na širem području naše domovine otkriveni su i brojni drugi žrtvenici posvećeni istočnjačkim božanstvima: Nemesi, Dolihenu, Serapisu, Sebaziju, Izidi, Apolonu i drugima.