Vrtoglavi rast cijena osnovnih životnih namirnica zabilježen je u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci, a brašno, ulje, šećer i so u prosjeku su skuplji za 25 posto. U teškom gospodarskom i pandemijskom razdoblju to je još jedan udarac po džepovima ionako nesretnih građana.
Brašno, ulje, šećer, so, meso, jaja, mlijeko, ali i gorivo proizvodi su koje građani Bosne i Hercegovine svakodnevno koriste, a cijene im posljednjih mjeseci neprestano rastu. Kese iz podmjere nakon plaće prazne su iz mjeseca u mjesec, o čemu svjedoči i klub potrošača Tuzlanskog kantona.
Udruženje za portal Klix navodi da je cijena osnovnih životnih namirnica porasla u prosjeku za 25 posto, u nekim slučajevima i više, od novembra prošle godine, što smatra katastrofalnim.
Inače, taj je postotak znatno veći u odnosu na mart prošle godine, kada ste, primjerice, pileći file mogli kupiti u prosjeku za šest maraka po kilogramu, a danas je ta cijena iznad devet maraka.
“U prošlosti smo od potrošača dobivali vrlo zabrinute prijave o značajnom povećanju cijena, a to su proizvodi koji su od ključne važnosti za porodicu, posebno za one koji imaju više članova i mali mjesečni prihod”, rekla je Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača Tuzlanskog kantona.
Litar ulja košta od 2,55 do 3,10 KM, kilogram šećera u prosjeku iznosi 1,15 KM, a ista količina soli 0,85 KM.
Povećanje cijena osnovnih životnih namirnica dolazi u trenutku kada je naša zemlja u puno težoj ekonomskoj situaciji nego u prvom valu pandemije koronavirusa.
Bulić navodi da su državni resursi prilično iscrpljeni, ali posebno potrošači, od kojih su mnogi otpušteni ili sada rade za niže plaće nego prethodnih godina, tj. u predpandemijskom razdoblju.
“Svaki rast cijena sada izaziva veću paniku i strah kod građana. Situacija je vrlo teška i složena i nažalost državne institucije sve to pokrivaju, prešutno odobravaju poskupljenje jer povećavaju PDV, a konačnu cijenu plaćaju potrošači koji nemaju zaštitu od države”, upozorava Bulić.
Bulić se nada da će cijene pasti na nižoj konkurentskoj razini, jer se radi o robi koja bi trebala biti na zalihama do kraja marta ili početka aprila ove godine.
Inače, jedan od glavnih razloga poskupljenja osnovnih životnih namirnica u našoj zemlji je rast cijena goriva, koji je prije nekoliko mjeseci iznosio otprilike 1,60 KM, a danas je nešto iznad dvije marke po litri.
“Znamo da niska potražnja dugo zadržava cijene niskim zbog efekta deflacije. Međutim, došlo je do određenih promjena, posebno na globalnom tržištu. Porast cijena nafte, troškova prijevoza, posebno otpreme, zatim preusmjeravanje ili blokada opskrbnih lanaca uvjetovali su rast cijena određenih proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini. Oporavak potražnje, kako na globalnom, tako i na domaćem tržištu, taj trend može samo produbiti“, kaže Čavalić.
S druge strane, Čavalić smatra neprihvatljivim poskupljenja u vrijeme poremećenih gospodarskih uvjeta, jer dodatno remete tržišne odnose.
“Međutim, trpimo posljedice nekih velikih globalnih problema. Još jedan problem može biti inflacija uzrokovana naglim porastom potražnje ili porastom potrošačkog optimizma”, nastavila je.
Prema novoj tržišnoj stvarnosti, prema ekonomskom analitičaru, nema jasnih gubitnika i pobjednika.
“Monopolisti ili tvrtke koje sudjeluju u monopolističkom nadmetanju, poput nafte, vjerojatno će biti pobjednici. Svi ostali koji posluju u normalnim tržišnim uvjetima, zdravoj konkurenciji, poraženi su jer potražnja za njihovim proizvodima ili uslugama opada. Dopustite mi jedan plastični primjer – veća cijena piletine znači nižu potražnju za navedenim. To znači niže marže za trgovačke lance i dobit za proizvođače”, objašnjava Čavalić.
Za razliku od osnovne hrane, tržište Bosne i Hercegovine danas bilježi pad cijena proizvoda u pozadini, poput odjeće, obuće, namještaja, kućanskih aparata i slično.
