“Imajući u vidu težinu pozicije cjelokupnog srpskog naroda, a posebno neprimjerene i nepravedne pritiske koji se provode protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva, predsjednik Vučić je zamolio Dodika i sve političke snage u Republici Srpskoj, da učestvuju u radu zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini i na najbolji način štite interese srpskog naroda i Republike Srpske”, navedeno je u saopštenju nakon sastanka.
Smirivanje ili nastavak krize
Višemjesečni politički sukobi i eskalacija tenzija počinju se smirivati kada je najavljeno da će se o povratku srpskih predstavnika u institucije BiH u februaru raspravljati u Narodnoj skupštini RS-a, najavio je Dodik. Deutsche Welle piše kako je nejasno hoće li na sjednici biti riječi o Vučićevom službenom zahtjevu ili će se uzeti u obzir stavovi političkih stranaka u RS.
Enver Kazaz, sarajevski politički analitičar, kaže da se ništa neće promijeniti, da je Vučićev “zahtjev” bio samo trik jer nije želio biti označen kao krivac u cijelom procesu. Na taj način tvrdi da obojica dobijaju.
„Vučić i Dodik odigrali su javni i politički performans, u kojem je Vučić sa sebe skinuo odgovornost rekavši Dodiku da se vrati u institucije BiH. To skidanje odgovornosti podrazumijeva da je on nedužan pred međunarodnom zajednicom, odnosno EU i SAD, a u principu kriza nije riješena i nastaviće se institucionalna blokada u BiH“, uvjeren je Kazaz.
Rezulat je stigao isto veče, kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, pohvalio Vučića za angažman, sa kojim je još u septembru prošle godine imao sastanak u Beogradu.
„Dodik trenutno blokira institucije i moram izraziti respekt prema gospodinu Vučiću, da ga je stavio pod pritisak, da treba da dođe tamo gdje je biran“, rekao je Schmidt za Face TV, ističući da mu ne treba Dodikovo priznanje za posao koji obavlja, te da su sankcije spremne a Sjedinjene Države, EU i OHR, jedinstveni i na istoj strani.
Inzkov zakon u parlament
Teško da će Dodik dobiti podršku opozicije u RS-u na parlamentarnoj sjednici na kojoj su rekli da je to dokaz da se radilo o političkom šou od početka, odnosno Dodik je izvukao zadnji adut iz rukava, nakon pokušaja spašavanja onoga što se spasiti može.
Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a, rekla je da odluku o povratku u institucije BiH može donijeti samo Narodna skupština RS. Problem je, navodi Trivić, što pitanje zbog kojeg je sve počelo, nametanje Inzkovog zakona, ne smije ostati na ovom nivou.
„Tema vraćanja nadležnosti je farsa i jedini njen uzrok je gubitak kontrole nad sudijama i tužiocima, odnosno gubitak kontrole u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Jasno je takođe, da je vraćanje nadležnosti samo dio laži i lažnog srbovanja SNSD-a koje gledamo već 15 godina“, kaže Trivić, podsjećajući na Schmidtovu raniju spremnost da se Inzkov zakon suspenduje, te da se u Parlamentu dođe do prihvatljivog rješenja za RS.
Analitičari sa druge strane vjeruju da, ukoliko Dodik sada popusti, da će to biti političko samoubistvo i konačan pad, koji je počeo gubitkom Banjaluke na proteklim izborima. Alternativa je nastavak politike blokade institucija i donošenja zakona koji su na dnevnom redu, a kojima se razvlašćuje država u oblasti pravosuđa, finansija i odbrane. U tom slučaju, pitanje je kako će reagovati međunarodna zajednica a kako Srbija, i da li će Dodik ispitivati krajnje granice Aleksandra Vučića u BiH.
Ko je “jači igrač”
Jedno je sigurno, slažu se analitičari, da ukoliko Dodik nastavi sa politikom blokada i pričom o mogućoj secesiji, postao je za Moskvu, „jači igrač“ na Balkanu od Vučića.
„Jedna mogućnost je da on gura do kraja. Međutim, to je vrlo ograničeno i domet toga bi njega vrlo brzo izolovao. To bi onda značilo ne samo odlazak iz javnog i političkog života i krivična i druga odgovornost, već i nečastan politički kraj. Zato ja mislim da je realnija ova druga opcija, da povratak u institucije BiH bude praćen dogovorima unutar RS“, kaže predsjednik Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić.
Neformalni šef opozicije, Mirko Šarović, prvi čovjek SDS-a, podsjeća da je Dodik RS doveo u tešku situaciju, uključujuči i Srbiju, čiji predsjednik, kako zabrinuto ističe, uz sve probleme i izazove sa kojima se suočava, mora da se bavi krizom koju je Dodik izazvao u BiH.
„Posljednjih mjeseci, a to smo činili i ranije, upozoravali smo Dodika da politika konflikta koju on sprovodi, Republiku Srpsku vodi u ambis i da iz kriza koje se produkuju, Republika Srpska izlazi sve slabija i sa sve više neprijatelja“, poručuje Šarović, upozorivši da se Dodik kocka sa RS i njenim institucijama, koje uništava zloupotrebljavajući sve poluge vlasti.
Šta sa zakonima
Nakon najave mogućeg povratka srpskih dužnosnika u institucije Bosne i Hercegovine, bit će donesene odluke Narodne skupštine o usvajanju novog zakona o lijekovima i definiranju osnivanja agencije za lijekove, kao i nizu zakona o pravosuđu, porezu i obrani.
Vlada još nije spomenula Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida, čije je nametanje izazvalo krizu, pa će, slažu se analitičari, biti zanimljivo vidjeti kako će se entitetska tijela izvući iz ovoga ako se institucije deblokiraju.
