Bečki dnevnik Wiener Zeitung u današnjem članku naslovom “Joe Biden i Balkan” analizirao je ulogu koju bi novoizabrani američki predsjednik Joe Biden mogao igrati na Balkanu tokom svog mandata.
Vanjska politika zasigurno je jedna od snaga novog američkog predsjednika. Biden je bio dugogodišnji senator, zatim član, a zatim predsjedatelj Odbora za vanjske odnose sve dok nije stupio na dužnost potpredsjednika, u vrijeme dok je Barack Obama bio predsjednik. Balkan predstavlja regiju Europe s kojom se Biden bavio od devedesetih, i zahvaljujući tome stekao je veliku stručnost.
Nakon što je 1993. godine posjetio Sarajevo, Biden je upozorio tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona na srpsku agresiju u Bosni: “Ako Srbi ne budu zaustavljeni, u Bosni će se dogoditi genocid”. Ondašnji američki državni sekretar Warren Christopher nije se složio s Bidenovim procjenama – no dvije godine kasnije dogodilo se upravo ono što je Biden želio spriječiti: genocid u Srebrenici. Biden je također bio uvjeren da će se srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, ukoliko bude imao odriješene ruke u Bosni, odvažiti da upotrijebi vojnu silu i protiv kosovskih Albanaca.
Prethodne posjete Balkanu
Na balkanskoj sceni Biden se pojavio 1970-ih godina. Kao 37-godišnji senator, 1979. godine upoznao se s jugoslavenskim predsjednikom Josipom Brozom Titom tokom njegove prve posjete Jugoslaviji na sahrani Eduarda Kardelja (komunističkog političara i Titovog pratioca). A još od posjete američkog predsjednika Jimmyja Cartera 1980. godine (nakon Titove smrti), upravo je Biden, u ulozi američkog potpredsjednika, ponovo bio taj koji je kao najviši predstavnik SAD-a posjetio Beograd (2009. i 2016. godine).
Kao senator podržao je NATO-ovu intervenciju u Bosni i bombardiranje Srbije 1999. tijekom rata na Kosovu. Tijekom sastanka s Miloševićem u Beogradu 1991. godine, nije oklijevao da srpskog vođu označi ratnim zločincem. Za razliku od Beograda, gdje su ga dočekali demonstracijama, na Kosovu je Biden prošao kroz potpuno suprotno. 2016. godine autocesta između Uroševca i Gnjilana izgrađena je nakon posjeta Beau Bidena III, sina Bidena, koji je vodio kampanju za vladavinu zakona na Balkanu nakon rata na Kosovu.
Američki predsjednički izbori, održani 2020., imat će ogroman utjecaj na Balkanu, budući da su Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris dobili snažnu potporu albanske zajednice. / Kosovo, Bosna i Grčka u Sjedinjenim Državama tijekom njihove predizborne kampanje. Njihov se tim obratio ovoj izbornoj jedinici s tri odvojena strateška dokumenta i zatražio njihovu podršku. U stvari, Biden se obvezao da će kao predsjednik biti povjerljivi prijatelj Bosne i Hercegovine, baš kao i u njenim najmračnijim danima – ratu i genocidu, kao i u borbama. natjecanje za stabilnost i pravdu. ” Za Grčku je želio blisko surađivati s vladom u Ateni na promicanju regionalne stabilnosti na istočnom Mediteranu i zaštiti grčkih interesa od ambicija Turske za širenjem.
Bidenovo predsjedništvo neće riješiti dugogodišnje probleme na Balkanu i Europi. Ali barem će neki osjećaj razumijevanja prevladati. Kao iskusni političar s transatlantskim porijeklom, Biden ostaje velika nada. Istodobno, iz povijesne perspektive, ovo je podsjetnik, jer je na Balkanu vodeća uloga Sjedinjenih Država bila tako važna u nedavnoj prošlosti.
