Hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je o odnosima svoje zemlje i Bosne i Hercegovine nakon zajedničke sjednice hrvatske Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine danas u Zagrebu.
Najavio je da je zadovoljan gospodarskom saradnjom te da će Hrvatska iduće godine postati zemlja partner na Sajmu gospodarstva u Mostaru. Također je obećao poboljšanje infrastrukture koja povezuje dvije zemlje. Na sjednici se raspravljalo o problematici Interkonekcije plinovoda Jug.
“Od posebnog interesa je naravno vrlo važan projekat Južne interkonekcije. Hrvatska je LNG terminalnom dobila strateški regionalni značaj. Želimo investirati u plinovode koji bi išli prema Bosni i Hercegovini čime bismo pomogli plinifikaciji Bosne i Hercegovine”, ukazao je Plenković.
Teme sastanka, kako je sam rekao, bile su imovinsko nasljeđe i prava zemalja bivše Jugoslavije te moguća izgradnja aerodroma u Trebinju. Prema njegovim riječima, nema teme o kojoj se danas ne govori.
Očekuje da će dosadašnji dogovori vlasti BiH, kako je naveo, uroditi plodom u narednom periodu kako bi naredni izbori bili pošteniji. Za njega to znači i osiguranje punog legitimiteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o hrvatskom planu zbrinjavanja nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško na granici s BiH, hrvatski premijer uvjerava da nema nikakve opasnosti.
“Prvo, riječ je o lokaciji na Banovini, dva kilometra je od bh. granice, na brdovitom i nenaseljenom području. To je nisko i srednje radioaktivni otpad koji vrlo malo zrači. Ponavljam, Čerkezovac nije predviđen za odlaganje korištenog nuklearnog otpada koji je visoko radioaktivni otpad”, tvrdi.
Kako je kazao, koristila bi se tehnologija koja se koristi u drugim državama za nuklearni otpad.
“Nama nije poznato da se u tim državama sa takvim skladištima desio incident i skladište bi bilo seizmički otporno. Onemogućila bi se kontaminacija podzemnih voda. Riječ je o otpadu u čvrstvom stanju, a ne u tekućem ili plinovitom stanju. Primijenili bi se najviši standardi”, rekao je.
Nastojeći argumentovati tvrdnje, iskoristio se, kako je i sam kazao, slikovitim objašnjenjem.
“Na slikovit način da još jednom odagnamo strahove, htio bih izložiti sljedeći argument. Kada bi neko stajao 365 dana 24 sata ispred zida odlagališta ne bi primio nikakvo zračenje. Bio bi znatno manje ozračen od zračenja tokom leta iz Evrope u Ameriku. Vrlo je važno znati ove fakte. Hrvatska nema interes da ugrozi ni sebe, ni prijateljsku Bosnu i Hercegovinu”, konstatovao je.
Na novinarsko pitanje, zašto se namjerava odlagalište tog otpada graditi blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom ako to nije toliko opasno, odgovorio je da je to autonomni izbor Hrvatske te je ponovio da je riječ o otpadu sa niskom i srednjom radioaktivnosti.
