Završen je Bledski strateški forum: Da li Evropa zaista namjerava pomoći BiH?

Jučer poslijepodne završio je 17. Bledski strateški forum. Ovogodišnji dvodnevni forum nosi naziv Vladavina moći ili moć pravila? fokusiran na posljedice ruske agresije na Ukrajinu, a obrađene su i teme poput budućnosti zemalja Zapadnog Balkana, EU integracija i globalni problem hrane te klimatske promjene.

BLOKOVSKA PODJELA

Strateškom forumu prisustvovala je i Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

– Naši prijatelji sa Zapadnog Balkana dio su naše evropske porodice, poručila je Von der Leyen prvog dana Foruma, dodavši da kao EU imaju jasnu strategiju da svih šest zemalja nastavi koračati ka članstvu EU.

– Stabilnost Zapadnog Balkana predstavlja evropsku stabilnost. Prosperitet Zapadnog Balkana je naš prosperitet, rekla je predsjednica EK-a.

Strateškom forumu prisustvovao je i Christian Schmidt, visoki predstavnik u našoj zemlji, koji je organizovao niz sastanaka. Razgovarao je s Borutom Pahorom, predsjednikom Slovenije, Miroslavom Lajčákom, posebnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Alexanderom Schallenbergom, ministrom vanjskih poslova Republike Austrije, Donikom Gërvall-Schwarz, ministricom Vanjski poslovi Kosova, Gabriela Escobar, zamjenica pomoćnika ministra vanjskih poslova, Ured za europske i euroazijske poslove, Ministarstvo vanjskih poslova, koje nadzire politiku za zapadne države Balkan i druge zemlje. Pahor je prvog dana Foruma istaknuo kako Slovenija čini sve da BiH ove godine dobije status kandidata za članstvo u EU.

– Ovo je glavno geopolitičko pitanje. Moguće je da će nova blokovska podjela podijeliti Balkan na pola, a to je razlog za brigu. Podjela bi mogla ići sredinom Balkana, a BiH je od ključnog značaja, tako da činimo sve da olakšamo pristup BiH EU i ubijedimo EU. Ako dođe do eskalacije sukoba u BiH, to je problem za Evropu. Sada moramo da riješimo taj problem i pozivam našu gošću, predsjednicu EK-a, da BiH dobije status kandidata ove godine, rekao je Pahor.

Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, na Twitteru je napisao: “Podupiremo Schmidtova nastojanja da BiH učini funkcionalnijom i stabilnijom zemljom, u kojoj Hrvatska želi da sva tri konstitutivna naroda budu jednakopravna”.

Emir Suljagić, direktor MC-a Srebrenica – Potočari, reagovao je na Plenkovićevu objavu, poručivši da “sve što je rečeno o nama, možete okačiti mačku o rep”.

Schallenberg je poručio da su Schmidta ponovo uvjerili u punu podršku koju Austrija daje OHR-u. Na sesiji pod nazivom EU i Zapadni Balkan: Ko je spreman? govorili su Escobar, Donika Gërvalla-Schwarz, Ranko Krivokapić, ministar vanjskih poslova Crne Gore, Lajčák, Zoran Nechev, šef Centra za evropske integracije Instituta za demokratiju IDSCS, Bujar Osmani, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Schmidt, te Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH. Escobar je naglasio da nema alternative EU integracijama za zemlje Zapadnog Balkana.

– Smatram da je malo stvari ostalo koje EU treba uraditi da bi pojednostavila proces, ali također ostalo je mnogo posla koji vlade država trebaju uraditi i mnogo je vlada koje nisu uradile svoj dio posla. To je najočitije u BiH, gdje su, bojim se, tri vodeće stranke pale na ispitu, rekao je Escobar.

Schmidt je poručio da mnogo posla moramo uraditi i sami.

– U odnosu na prošlu godinu, danas se Zapadni Balkan nalazi u situaciji mogućeg konflikta. Evropa mora misliti da je region izvorni dio kontinenta i moramo uraditi mnogo toga da ih uvedemo u okvire EU integracije. BiH ne treba Dayton dva, treba nam da ljudi u BiH, kao i drugi, zauzmu prostor za sebe i odluče šta trebaju uraditi, rekao je Schmidt i dodao da nije zdravo da nakon jedne generacije poslije rata sjedimo i gledamo nedovršen posao.

Turković je poručila da, ako zaista neko želi uraditi nešto, to je veoma lako.

Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo tu da podržimo ovaj dio Evrope, a ne da njime upravljamo, kaže Christian Schmidt

– Ako ne želite, onda ćete postavljati preduslove i uslove, može ih biti 14, četiri ili 444, zavisi koliko želite da neka zemlja čeka u redu. Zavisi od svih nas. Situacija u BiH nije komplikovana, veoma je jednostavna. Prije 22 godine bila sam ministar BiH za EU integracije i znam koliko smo bili zainteresani da budemo dio EU, i danas smo, ali sa mnogim sumnjama, rekla je Turković i dodala da se postavlja pitanje gdje smo danas.

Upozorila je da je situacija danas mnogo gora, jer nije bilo brzog djelovanja. Podsjetila je da svjedočimo premišljanjima o pozicijama, proruskom utjecaju, imamo blokadu institucija.

– Kao rezultat nismo dobili kandidatski status, nismo ispunili uslove. Moguće, ali da li su ih Ukrajina ili Moldavija ispunile, upitala je Turković.

Osvrnula se i na Izborni zakon, funkcionalnost Federacije, ali i konstantno miješanje susjeda u unutrašnja pitanja.

– Reći će da žele da tri konstitutivna naroda budu jednaka. Uredu. Ali šta je sa nama ostalima? Moja majka je Hrvatica, otac Bošnjak, ko sam ja? Prisiljena sam da budem ili Bošnjak ili Hrvat da bih bila izabrana. Da li je to fer? Zašto ne mogu biti Bosanka i Hercegovka? Šta je sa mojim prijateljima Jevrejima, Romima? Svi su diskriminisani. Da li je to fer, da li je to EU standard? I bit ćemo kažnjeni, jer ne prihvatamo nešto što ne smatramo ispravnim, rekla je ministrica.

SLIKA IZ BIH

Naglasila je da imamo i jake protivnike i da se postavlja pitanje koliko dugo ćemo se moći opirati onima koji žele uništiti multietnički karakter BiH.

– Da li je EU spremna pomoći Zapadnom Balkanu, BiH da postanu dio EU porodice, ili smo samo dio igre politike zadržavanja, s vremena na vrijeme? Žao mi je, ali ovo je slika koju mi iz BiH vidimo, rekla je Turković.

Lajčak je istaknuo kako su jednako privrženi svakoj zemlji Zapadnog Balkana. Govoreći o BiH, istaknuo je kako svi čekaju izbore, kako će se formirati vlast i hoće li se ispuniti 14 prioriteta.

Schmidt je rekao da pristup Dejtonskom ustavu treba promijeniti, ali on to nije mogao učiniti jer je njegov posao bio nadgledati Dayton. Turković je pohvalila Schmidtov dosadašnji trud i zaključila da je prioritet provedba presuda Europskog suda za ljudska prava.