Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić smatra da je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS, koji je Narodna skupština RS usvojila 10. februara ove godine i koji je objavljen u Službenom glasniku entiteta RS 5. aprila, neustavan, ništavan i suprotan svim domaćim i međunarodnim propisima, i to iz nekoliko razloga.
Zvizdić je u svom odgovoru istaknuo da je zabrana raspolaganja državnom imovinom na snazi prema Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koju je donio Visoki predstavnik 2005. godine. Napomenuo je da zakon ostaje na snazi i obavezan za svim razinama vlasti u BiH.
Također je naveo da je, prema odluci Ustavnog suda BiH iz 2012. godine, Bosna i Hercegovina jedini vlasnik državne imovine, kao i sve ostale bivše jugoslovenske republike, prema Sporazumu o sukcesiji. Sve naknadne presude Ustavnog suda BiH samo su potvrdile ovaj pravni stav.
Zvizdić je naglasio da samo država, kao titular i vlasnik, može svojim zakonima regulirati upravljanje, korištenje i raspolaganje državnom imovinom.
Smatra da je, s tim u vezi, neophodno da Ured visokog predstavnika (OHR) „pređe sa riječi na djela i zaustavi ovo nezakonito, neustavno i agresivno ponašanje vlasti u bh. entitetu RS“.
Podsjeća, kako kaže, na sličnu situaciju iz 2010. godine kada je Narodna Skupština RS-a donijela Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na području RS-a. Visoki predstavnik je nakon toga suspendirao primjenu Zakona i on nikada nije stupio na snagu. Sada bi na sličan način trebao postupiti i OHR, jer se radi o identičnoj pravnoj situaciji – kazao je Zvizdić.
“Neophodno je i da, u skladu sa svojim nadležnostima, reaguje Tužilaštvo BiH, jer svi koji su uključeni u proces predlaganja, usvajanja i objave neustavnog Zakon o nepokretnoj imovini u RS potpadaju pod elemente dva krivična djela: (i) “Napad na ustavni poredak BiH” (čl. 156. KZ BiH) – Državna imovina je jedan od stubova državnosti i stoga je atak na državnu imovinu ujedno i atak na njen teritorijalni integritet i suverenitet i (ii) “Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH” (čl. 239. KZ BiH) – Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće. Dužnosnici entiteta su obavezni provoditi odluke Ustavnog suda BiH. Imajući u vidu da se ovdje radi o svjesnom i namjernom odbijanju izvršenja nekoliko odluka Ustavnog suda BiH koje isključivo Bosnu i Hercegovinu označavaju kao titulara i vlasnika državne imovine, jasno je da su se ovakvim postupanjem dužnosnika iz bh. entiteta RS ispunila obilježja krivičnog djela “Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH”, ističe Zvizdić.
Na kraju je još jednom podsjetio i pozvao, “posebno predstavnike Kvinte, na važnost preventivnog djelovanja i na sankcionisanje i zaustavljanje svih koji rade na rušenju ustavno-pravnog poretka i državnih institucija BiH, potkopavanju mira i stabilnosti i namjernom i planskom kršenju normi domaćeg i međunarodnog javnog prava”.