U intervjuu zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić rekao je da je glavni problem i izazov s kojim se suočava BiH strah od reformi i političkih izbora koji su javno počinjeni da se pridruži EU, pokušavajući time blokirati put NATO-a.
Upitan da li je Predstavnički dom PSBiH imao adekvatan odgovor na probleme uzrokovane pandemijom COVID-19, Zvizdić kaže kako misli da je odgovor izvršnih, pa i zakonodavnih vlasti na svim nivoima, ne samo nivou državnih institucija, bio neadekvatan, nepravovremen i nedovoljno struktuiran prema potrebama zdravstvenog sektora i najpogođenijih grana privrede.
– U vrijeme kada su životi ljudi ugroženi, a većina ekonomskih tokova usporena ili poremećena, što dovodi do gubitka hiljada važnih radnih mjesta, građani očekuju da se vlada i parlament pokažu. Vodstvo treba biti s jasnom vizijom i učinkovitim odlukama, planovima i mjerama, a ovo je žalosno. U slučaju Vijeća ministara i Parlamentarnog vijeća BiH to je u potpunosti izostalo, kaže Zvizdić.
Međutim, dodao je, brojni parlamentarci i stranački klubovi predložili su brojne zakone i inicijative do 2020. godine, pokušavajući pronaći najbolje rješenje za mnoge probleme. BiH se suočava na poljima politike, javnog zdravstva, ekonomije, vladavine prava, regionalne suradnje i ukupnih međunarodnih odnosa.
Posebno je istaknuo inicijative povezane s donošenjem zakona o korištenju vojne imovine, koji će biti na raspolaganju gradovima i gradovima u središnjem upravljanju te pokazivati ekstremna ulaganja. Jako razdoblje, Nacrt zakona o elektroničkim komunikacijama i elektronskim medijima, o obvezama BiH u Trećem energetskom paketu, Posebni prijedlog zakona o sprečavanju mržnje, Prijedlog okvirnog zakona o planu Prostor BiH, Okvirni zakon BiH o zaštiti okoliša, Zakon o popisu stanovništva 2023., Izmjena i dopuna Zakona o strancima kako bi se problem djelomično riješio s migrantima i drugima.
– Želim vas podsjetiti da sam u martu, u ranoj fazi pandemije, predložio izmjenu Zakona o PDV-u, ali ovaj zakon nije donesen unatoč činjenici da su ih podržali Privredna komora i udruženje poslodavaca iz BiH i obje jedinice – podsjetio je Zvizdić.
Kada je riječ o euroatlantskom putu BiH, Zvizdić kaže da se većina aktivnosti na putu integracije BiH u EU koje su provedene ili će se ostvariti sljedeće godine temelje na mjerljivom napretku i pouzdan u Vijeće ministara u prošlom mandatu.
– Tada smo usvojili ključne nacionalne strategije u sektorima prometa, energetike, poljoprivrede i okoliša i uspješno smo implementirali vrlo rigorozni upitnik Europske komisije za BiH, sa više od četiri hiljade pitanja, uklanjanje BiH s crnih lista Moneyvala i FATF-a, poboljšanje ekonomske i sigurnosne situacije, kao i regionalna suradnja, i konačno dobivanje „Pozitivnih komentara na Prijava BiH za pridruživanje EU “, sa četrnaest jasno definiranih prioriteta koje BiH mora ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora za pristupanje EU. Ono što predstavlja dobru perspektivu za BiH je kontinuirani napredak na putu integracije u NATO i mogućnost da ćemo sljedeće godine, ako ne bude prepreka i političkih blokada, imati mjesto kandidata članice na putu za EU integracija.
Nažalost, ove politike još uvijek obmanjuju dio domaće i međunarodne javnosti stvarajući iluziju njihova demokratskog i europskog usmjerenja, iako smo nedavno svjedoci Postoje ozbiljni znakovi da su relevantni predstavnici vodećih zapadnih zemalja svjesni takvih preklapajućih igara. Sposobnosti i funkcije BiH kao budućeg člana euroatlantskih udruga – rekao je.
Zvizdić vjeruje da se BiH suočava s dva glavna problema! Prvo je odbacivanje činjenice da je BiH ujedinjena, demokratska i europska država, društvo ravnopravnih naroda i građana prema ustavu, koji su podložni političkoj suverenosti i stoga, održavanje fiktivnog stanja nepostojećeg ili neovisnog od bh. entiteta potpuno je kontraproduktivno i vodi, prije svega, prema ekonomskom i socijalnom nazadovanju RS-a. Kao rezultat toga, blokiramo rad organizacija na razini BiH nastojeći dati entitetima prioritet u odnosima s državom. Drugo je pitanje strah od usvajanja pravne prakse EU-a i neizbježnih reformi na područjima ustavnog, političkog, pravosudnog i gospodarskog sustava i jačanja vladavine prava.
