Formiranje brojnih grčkih kolonija na jadranskim otocima i obali, do čega je došlo u toku IV stoljeća p.n.e, imalo je i višestruki značaj za prostor današnje Bosne i Hercegovine i ilirska plemena koja su taj prostor naseljavala. Stupajući u kontakt sa Grcima, Iliri su razvili jake trgovačke odnose što je znatno uticalo i na prihvatanje grčke antičke kulture. Od tog vremena i grčki pisci pokazuju sve veći interes za ilirska plemena, čiji je rezultat obimna historijska građa iz koje crpimo dragocjene podatke o prastanovnicima naše zemlje.
Za bosanskohercegovačke prostore najveći značaj je imala grčka naseobina koja se nalazila u donjoj Neretvi, kod današnjeg Metkovića, odakle je dolinom Neretve vodio glavni trgovački put prema dubini Bosne i dalje prema Podunavlju. S toga se da zaključiti da su Grci prolazili cijelom dužinom kroz područje današnje BiH, čemu svjedoče brojni nalazi njihovog novca. Nalaz novca pokriva sve regije, što govori da su trgovačke veze između Ilira i Grka bile veoma razvijene. Grci su najviše bili zainteresovani za metal kojeg je na našim prostorima bilo u izobilju. Zlato, srebro, bakar, željezo, te razni minerali, predstavljali su za Grke izuzetno važnu sirovinu iz razloga što su njihovi prostori njima oskudijevali. U zamjenu za metale i minerale Iliri su od Grka uzimali uglavnom zanatske proizvode – nakit, oružje, oruđe, metalno i keramičko posuđe i dr. Tome svjedoče nalazi koji su pronađeni u mnogobrojnim ilirskim grobnicama širom BiH.
I kulturni efekat je značajan. Od njega su se najviše okoristila ilirska plemena koja su naseljavala prostore današnje Hercegovine, posebno pleme Daorsa koje je naseljavalo prostor Neretve i Stoca. Oni su prvo bosanskohercegovačko ilirsko pleme koje je počelo kovati novac, a u tom pogledu su bili rijetki među svim Ilirima. Također, od Grka je preuzeto pismo te njihov način opremanja i obuke vojske. Istraživanja iz njihovog glavnog grada kod Ošanića, svjedoče visokocivilizacijskom nivou kulturnog života, naslijeđenog od Grka. Grad je sadržavao elemente monumentalne arhitekture, tzv. kiklopske bedeme, koji su po svemu odgovarali grčkoj tehnici gradnje. Nalazi materijalne kulture kao što su amfore, nakit, kalupi za lijevanje nakita i sl., predstavljaju klasičan primjer helenističkog uticaja na našim prostorima. To znači da je u tim krajevima BiH, u pravom smislu riječi, živjela grčka antička kultura.
