Briselski mediji su doznali da bi Bosna i Hercegovina ove sedmice trebala dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Doznavši da neki od glavnih protivnika ove odluke neće stajati na putu BiH da postane kandidat, Euractiv piše da je ova informacija došla nakon preporuke Europske komisije u oktobru, kada je blok počeo obraćati pozornost na strateški značaj regije.
Države članice EU-a ovoe bi sedmice trebale potpisati nacrt dokumenta o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja, kojem Euractiv ima pristup, a koji “preporučuje davanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu Europskog Vijeća, uz razumijevanje da se poduzme nekoliko koraka”.
Europska komisija je u oktobru preporučila status kandidata BiH kao dio svog godišnjeg izvješća o proširenju, ali je dodala popis od osam reformskih prioriteta za koje kaže da će pomoći jačanju demokracije u zemlji.
To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracijama i temeljna prava.
U tekstu se dodaje da se reformski prioriteti uglavnom odnose na 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine u svom Mišljenju o spremnosti BiH da postane zemlja kandidat, a koje država mora ispuniti kako bi započela pregovore o pristupanju EU. BiH je podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine.
“U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu ka EU”, navodi se u nacrtu dokumenta, uz naglasak da se ispune prioriteti.
Kako piše Euractiv, dugoročnim promatračima preporuka Komisije bila je iznenađenje budući da je ovogodišnji izvještaj o proširenju zabilježilo samo ograničen napredak u BiH, posebno u izbornim reformama.
Međutim, komesar za proširenje Oliver Várhelyi rekao je za Euractiv nakon preporuke izvršne vlasti EU da je ideja da “BiH treba dokazati da će učiniti stvari drugačije”.
Prema nacrtu dokumenta, europski ministri će “sa zabrinutošću primijetiti sveukupni ograničeni napredak u reformama”, ali će istaknuti pozitivne korake koje je Sarajevo poduzelo u nekoliko pitanja.
Najviše se to odnosi na izmjene zakona o javnim nabavkama, upravljanje javnim financijama, imenovanje četiri nedostajućih sudaca te ratifikaciju nekoliko sporazuma EU o istraživanju, civilnoj zaštiti i suradnji s EUROPOL-om.
“EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnom, entitetskom i kantonalnom novou kako bi se fokusirali na reforme na putu ka EU”, navodi se dalje u nacrtu dokumenta.
Euractiv podsjeća i na koalicijski dogovor koji su postigle stranke u Federaciji BiH, otvarajući put za početak rada vlade i ispunjavajući jedan od uvjeta za približavanje zemlje kandidatskom statusu za članstvo u EU.
Prema riječima upućenih, očekuje se da će sljedeći koraci biti formalnost, a odluku bi trebali odobriti ambasadori EU u ponedjeljak, ministri europskih poslova u utorak, a na kraju i čelnici EU na svom redovnom sastanku kasnije ove sedmice.
Češko predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska podržale su odluku, piše Euractiv.
Glavni protivnici proteklih sedmica, Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka, smatrale su da bi dodjeljivanje statusa kandidata sada bila nezaslužena nagrada za vlasti Bosne i Hercegovine u odlasku, koje su učinile jako malo da unaprijede ambicije zemlje ka EU.
Protivnici su naglasili kako bi također željeli vidjeti konačan ishod neurednih parlamentarnih izbora održanih u BiH 2. oktobra, s funkcionalnom vladom, prije nego što se obavežu na perspektivu zemlje u EU.
U konačnici, Nizozemska se istaknula kao preostala najskeptičnija članica, no čini se kako neće stati na put odluci, prema saznanjima Euractiva.
