Prijetnje “hrvatskih nacionalista” teritorijalnom reogranizacijom Bosne i Hercegovine su “stara priča koja se uvijek iznova ponavlja” i, prema mišljenju stručnjaka, takav narativ u potpunosti služi ruskim interesima, piše austrijski list Der Standard.
Novinarka Adelheid Wolfl tvrdi da je još 2001. godine tadašnji predsjednik HDZ-a Ante Jelavić, koji je bio i član Predsjedništva BiH, pokušao stvoriti poseban “hrvatski” dio teritorije, što je u suprotnosti sa Ustavom. Zbog toga da je tadašnji Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch razriješio svih funkcija.
“HDZ je 2001. godine, kao i sada, tvrdio da je izborni zakon nepravedan. I tada, kao i sada, prijetili su bojkotom nakon izbora ili stvaranjem trećeg dijela države – koji se u ratu zvao “Herceg-Bosna”,” navodi ona, te dodaje je da upravo zbog toga 2001. godine međunarodna zajednica počela da ispituje “finansiranje nacionalista”.
Wolfl napominje da su u aprilu 2001. godine pod istragom o poslovnicama Hercegovačke banke pokrenute istrage zbog sumnje na pranje novca, te da je pronađeno je 50-ak podračuna Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koje je “službeno” raspušteno nakon završetka rata u BiH.
“HVO je vodio rat u Hercegovini 1993. i 1994. godine protiv Armije Bosne i Hercegovine. Radilo se o otcjepljenju dijela Hercegovine i njenom pripajanju Hrvatskoj. Međutim, zaštitne snage UN-a SFOR su naišle na veliki otpor tokom racije, nekoliko službenika SFOR-a su oteti kao taoci u Grudama, a 22 vojnika SFOR-a su lakše povrijeđena. Značajne svote novca ostale su neotkrivene,” navodi ona, te dodaje da je Jelavić uhapšen 2004. godine.
Također navodi da je Hercegovačka banka osnovana 1997. godine između ostalog i uz učešće Mostarske franjevačke provincije.
“Novac je tekao. Jer i međunarodne donacije za zapadnohercegovačko hodočasničko mjesto Međugorje obrađivane su i preko Hercegovačke banke,” piše Wolfl.
Prijetnje stvaranjem trećeg entiteta
Ova novinarka ističe da je HDZ posljednjih sedmica intenzivirao prijetnje bojkotom institucija ili osnivanjem trećeg entiteta ukoliko se izborni zakon ne promijeni njima u korist.
Stručnjak za sigurnost Ismet Fatih Čančar smatra da bi međunarodna zajednica, suočena s ovim prijetnjama, trebala izjaviti “da je spremna upotrijebiti ista sredstva za održavanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini” kao što je to učinila 2001. godine.
“Oni koji izazivaju destabilizaciju moraju da odgovaraju”, rekao je Čančar za Der Standard.
“Neobuzdane revizionističke snage, podržane vanjskim faktorima, prijete sigurnosti i stabilnosti u zemlji”, dodao je on.
Čančar se protivi i ideji da aktualni visoki predstavnik prije izbora 2. oktobra trebao umiriti HDZ eventualnim izmjenama izbornog zakona.
“Eventualna odluka OHR-a dodatno produbljuje podjele, a dovela bi i do etničke diskriminacije i teritorijalne segregacije. Svako oklijevanje da se odlučno osudi politika etničke segregacije podstiče secesionizam, kao što se to dešavalo 1990-ih uz podršku Beograda i Zagreba”, upozorava Čančar.
Uticaj Rusije
Čančar smatra da bin Rusiji bilo posebno od koristi ako bi se etnička rascjepkanost dodatno produbila i kada bi se donošenje odluka “monopoliziralo” jačanjem pozicije HDZ-a.
On navodi da ekstremno nacionalistički SNSD Milorada Dodika već ima svojevrsni monopol u Republici Srpskoj, te tvrdi da bi predloženom izmjenom izbornog zakona donošenje odluka bilo predato u ruke dvije stranke, HDZ-a i SNSD-a, “što bi onemogućilo bilo kakav napredak Bosne i Hercegovine ka EU”.
“Drugim riječima, onaj uticaj koji Rusija već ima u Republici Srpskoj kod Dodika, sada bi se umnožio na dodatnom frontu sa HDZ-om u regionu Federacije”, zaključio je on.
Prebacivanje fronta u BiH
Dekan Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo također upozorava na sve veći uticaj Rusije u BiH kroz SNSD i HDZ.
“Obje strane dijele interes Rusije da se zemlja prikaže kao nefunkcionalna kako bi se pregovaralo o novoj raspodjeli moći i teritorije”, izjavio je on za Der Standard.
“Na ovaj način, zemlja se zadržava dalje od bilo kakvog procesa evroatlantskih integracija, a Rusija će moći da manipuliše, kontroliše i eskalira zamrznuti konflikt u Bosni ako rusko rukovodstvo odluči da pomjeri front protiv liberalne međunarodne zajednice na Bosnu”, dodao je.
Na kraju novinarka zaključuje da “trenutno liberalna međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik, SAD i UK, igraju na ruku Rusiji svojom snažnom podrškom promjeni izbornog zakona, otvarajući prostor za veći utjecaj Moskve, ali i drugih neliberalnih snaga kao npr. Mađarske”.
