Predsjednik Republike Srpske i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik doveo je u pitanje govor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tijekom njegove jučerašnje inauguracije.
Naime, Komšić se nakon polaganja zakletve obratio prisutnima i između ostalog govorio o putu NATO-a u Bosni i Hercegovini.
– Na istom ovome mjestu prije četiri godine polažući zakletvu za protekli mandat kazao sam da neću propustiti priliku koja se može ukazati, da kroz aktiviranje MAP-a odblokiramo proces NATO integracija. Ta prilika se ukazala i ona je iskorištena dostavljanjem Programa reformi u sjedište NATO-a u Briselu, koji je prvo upućen od Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a zatim i od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. S ponosom mogu reći da sam zadovoljan tom činjenicom – rekao je jučer Komšić.
Dodik je Komšićev govor nazvao “čistom laži” i rekao da put NATO-a prema BiH “ne postoji”.
– Nema usaglašenog stava o članstvu, postoji samo saradnja i ovakvim svojim nadobudnim ponašanjem i jednostranim istupanjem još jednom je pokazao kakva će njegova politika biti i ubuduće. To je politika laži, podvala i sramoćenja BiH na međunarodnom planu – navodi Dodik u svojoj reakciji.
No zapravo, zajednički stav o putu NATO-a prema Bosni i Hercegovini postoji više od desetljeća. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, član SNSD-a, 2009. godine uputio je službeno pismo u kojem nedvosmisleno potvrđuje opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO-u. On je tada u ime Predsjedništva BiH uputio pismo u Bruxelles sa formalnim zahtjevom da BiH uđe u NATO savez.
U aprilu sljedeće godine stigao je pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Tallinnu. U godinama koje su uslijedile Radmanović je uporno “prao” da nije on taj koji je dao zeleno svjetlo za NATO. Država Bosna i Hercegovine je u decembru 2018. godine primljena u Akcijski program za članstvo (MAP), a u to vrijeme članom Predsjedništva BiH postao je Radmanovićev stranački šef Milorad Dodik.
Na sastanku u Bruxellesu, nakon devet godina čekanja, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a odlučili su ovlastiti Bosnu i Hercegovinu da podnese prvi godišnji nacionalni program akcijskog plana za članstvo u NATO-u. Ovom odlukom NATO je odobrio aktivaciju MAP-a za našu zemlju.
Komentarišući predaju Akcionog plana za članstvo u NATO-u Milorad Dodik podsjetio je da je Narodna skupština RS-a još 2005. godine jednoglasno podržala plan ulaska BiH u ovaj vojni savez:
– Moj stav u vezi s NATO savezom je jasan – i partije koju ja predstavljam: mi treba da se nađemo u NATO savezu, ali procedura koju treba da provedemo mora da manifestuje volju ljudi koji žive ovdje. Podnošenje tog dokumenta ne znači članstvo u NATO savezu. Odluku o tome će donijeti organi BiH, a to znači i mi koji participiramo u tim organima i mi ćemo se opredijeliti o metodologiji kako ćemo doći do takve odluke i njene podrške.
Dodik je sredinom juna prošle godine na summitu Procesa suradnje jugoistočne Europe koji je održan u Antaliji podržao zajedničku deklaraciju o europskoj i euroatlantskoj viziji, ekonomskoj i sigurnosnoj suradnji.
– Jugoistočna Evropa je neotuđivi dio evropskog kontinenta. Ova regija, s Evropskom unijom, dijeli temeljne vrijednosti i načela inkluzivnog i održivog razvoja. Učesnici prepoznaju mir i prosperitet potaknuti integracijom u EU i ističu zajedničku budućnost svih ekonomija jugoistočne Evrope u EU. Sudionici napominju važnost ubrzanja konvergencije s EU-om i postizanja višeg životnog standarda u regiji. Sudionici pozivaju EU da pojača proces proširenja za sudionike SEECP-a kako bi se regija zadržala na evropskim temeljnim vrijednostima. Evropska i euroatlantska integracija, utemeljena na trenutnim obvezama i težnjama pojedinih sudionika SEECP-a, presudna je za stabilnost i prosperitet regije.
Kako se dalje navodi, sudionici priznaju predanost i doprinos NATO-a stabilnosti i sigurnosti u regiji s ciljem jačanja političkog dijaloga i praktične saradnje.
– Pozdravljamo kontinuiranu podršku koju NATO pruža svojim partnerima u regiji. Učesnici posebnu pažnju posvećuju slobodnom kretanju ljudi, podržavajući šengenski bezvizni režim za regiju JIE s EU-om – stoji u tekstu Deklaracije.
Dodikov SNSD bio je ključna stranka bez čijih ruku ne bi mogao biti usvojen Zakon o odbrani BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH. Naime, najviše zakonodavno tijelo u Bosni i Hercegovini se već tada vrlo jasno odlučilo za članstvo BiH u NATO-u.
– Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a – stoji u članu 84 Zakona o odbrani, čiji je potpisnik SNSD-ov Nikola Špirić, kao predsjedavajući Zatupničkog doma BiH u to vrijeme.
