FAZ napominje da Hrvatska dugo nije mogla dobiti potporu međunarodnih financijskih institucija za izgradnju mosta. Europska investicijska banka odbila je ovaj prijedlog uz obrazloženje da je projekt preskup, predlažući “pragmatično rješenje s Bosnom i Hercegovinom”, kojom bi se to područje “proglasilo eksteritorijalnim koridorom”. Slično je bilo i sa Evropskom bankom za obnovu. No, most je u konačnici ipak izgrađen i to najviše novcima EU i Evropske investicione banke.
Novinar FAZ-a zatim objašnjava zašto je projekt izgradnje Pelješkog mosta, prvobitno odbijen kao beskoristan, potom naišao na podršku Bruxellesa.
Da postoji ikakva perspektiva da ova balkanska država postane članica EU, Pelješki most bio bi razlog za pobunu. Jer, ulaskom Bosne i Hercegovine u EU konačno bi pale granične formalnosti s Hrvatskom i golemi most nikome ne bi trebao. Kada je EU 2017. odustala od otpora finansiranju gradnje mosta, moglo se zaključiti da niko u Bruxellesu nije ozbiljno očekivao ulazak BiH u EU.
Jer, samo ovako se mogao opravdati bypass (zaobilaznica) oko Bosne, preko kojeg se, osim do Dubrovnika, brže stiže i do Korčule ili Mljeta – piše FAZ.
U tekstu se navodi i da ovaj projekat “nije razlog za istinsko likovanje” jer je njegovom gradnjom “nakon Hrvatske najviše profitirala Kina”.
Ukazuje se i na dogovor Evropske komisije, Evropskog parlamenta i zemalja, članica EU kojim će “Kina u budućnosti biti izuzeta iz velikih projekata EU”.
Jer, “ne bi se više smjelo dogoditi da nekoliko stotina miliona eura novca poreskih platiša EU odu kineskoj diktaturi”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.
