Vruće ljeto spržilo je prinose u najvećoj bosanskohercegovačkoj žitnici, a period iza nas negativno će se odraziti i na jesen koja će u selima Semberije biti dosta teška i skupa. Pšenica će poskupjeti i do 30 posto, a prijeti i nestašica mlijeka i mesa.
Ekstremno visoke temperature zraka negativno su se odrazile na ljetne prinose u selima Semberije, a poljoprivrednici tamo sumiraju štetu i pripremaju se za jesenju sjetvu.
“Ova godina je katastrofalna po pitanju poljoprivrede, imali smo najskuplju sjetvu, a trenutno nas je suša dokrajčila. Vremenske prilike sada su nešto bolje, ali nama je trebalo da kiša padne prije mjesec dana, onda bismo imali manje posljedice”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.
On navodi da su u najvećoj žitnici u BiH stradale sve ratarske kulture, posebno kukuruz.
“Suša je u većini slučajeva prepolovila urod, a na određenim parcelama imamo situaciju da je sve uništeno. Zbog toga će mnogi poljoprivrednici sada odustati od određenih proizvodnji. Dok mi pričamo o posljedicama ljeta, nama dolazi još teža jesen”, ističe Bakajlić.
Jesenja sjetva u selima Semberije počinje za mjesec dana, a domaći poljoprivrednici upozoravaju da će naredni period biti izuzetno težak za poljoprivrednike, stočare u tovu, ali i potrošače hrane.
“Mi smo u ovoj godini imali smanjeni prinos pšenice s odličnim kvalitetom, međutim, refleksije teškog ljeta odrazit će se negativno na jesenju sjetvu. Distributeri sjemena najavljuju poskupljenje sjetvenog materijala do 30 posto, a uz to gorivo će i dalje biti vjerovatno iznad tri konvertibilne marke”, nadovezuje se sagovornik portala Klix.ba, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Prema trenutnoj situaciji, semberski poljoprivrednici teško da će moći izdvojiti značajnija finansijska sredstva za jesenju sjetvu.
“Mi smo prošle godine u jesenjoj sjetvi pod pšenicom imali između 18 i 20 hiljada hektara, međutim, sada će ljudi zasijati malo više ječma i nekih drugih kultura koje su sigurnije, kako bi se prehranio stočni fond. Ljudi kao nikad dosad obradive površine daju u zakup i odustaju od sjetve tako da još uvijek decidno ne možemo reći šta nam slijedi u nadolazećim mjesecima”, naglašava Bakajlić.
Zbog aktualnih ljetnih posljedica, veliki broj stočara stoke primoran je na brzu prodaju, zbog čega će se tokom jesenskih mjeseci stado drastično smanjiti, što će rezultirati nestašicom mesa, ali i mlijeka.
“Kada nema hrane ljudi rasprodaju stoku. Trenutno nema matematike ulagati u to jer je cijena kukuruza 85 KM, dok je stoka izuzetno jeftina. Praktično, na živoj vagi prasci koštaju pet maraka po kilogramu, dok su janjci šest i po, a tovna junad pet maraka i 80 feninga. Poljoprivrednici se jednostavno ne mogu uklopiti u takav rad, odnosno proizvodnju mesa i mlijeka koje je također skupo”, nadovezao se Bakajlić.
Za kraj, upozorava da bi se Bosna i Hercegovina u budućnosti mogla suočiti s velikim problemima zbog nedostatka hrane, jer se oporavak ne može obaviti za godinu ili dvije. Za to je, istaknuo je, potreban puno duži vremenski period.
U cilju zaštite domaće proizvodnje, predstavnici poljoprivrednih udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine zatražili su od nadležnih da proglase stanje elementarne nepogode u našoj zemlji. Poljoprivrednici još nisu dobili odgovor s državne razine, a nadoknadom ljetne štete nastojali bi osigurati odgovarajuću hranu za nadolazeću jesen.